BiH

Otvoreno pismo ambasadorima Kalabuhovu i Đi Pingu

Otvoreno pismo ambasadorima Kalabuhovu i Đi Pingu
Foto: N.N. | Otvoreno pismo ambasadorima Kalabuhovu i Đi Pingu
Milan Blagojević

Vaše ekselencije,

gospodine Kalabuhov i gospodine Đi Ping,

ambasadori Ruske Federacije i Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini

Kao običan građanin u BiH osjećam ljudsku potrebu da vam se obratim ovim otvorenim pismom. Činim to u najboljoj želji, da se preduprijede pošasti koje će sigurno uslijediti ukoliko dođe do primjene tzv. zakona o zabrani negiranja genocida, koji je ovdje nedavno protivpravno nametnuo Valentin Incko.

Jučerašnja diplomatska nota Ambasade Kine u BiH je apsolutno ispravna, i pravno i politički i moralno, i kao takvu je treba pozdraviti. Zajedno s diplomatskom notom Rusije, koja joj je prethodila samo dan ili dva ranije, ona je dokaz da ove dvije svjetske sile ne žele prihvatiti samovolju Zapada, koji bi da nametne svog tzv. visokog predstavnika u BiH, suprotno međunarodnom pravu, koje, u Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, jasno propisuje da nema imenovanja visokog predstavnika bez rezolucije SB UN, što se nije dogodilo s gospodinom Kristijanom Šmitom.

U tome se, po mom mišljenju, ogleda značaj diplomatske note Kine od 16. avgusta 2021. godine, jer je time jasno poručeno da Šmit nije visoki predstavnik i da je suprotno međunarodnom pravu to što se on tako želi predstaviti.

Dosljedno tome, iz ove note dalje proizlazi kao posljedica da se zvanična Kina s njim ne može sastajati službeno, pošto on nije visoki predstavnik.

U konačnom, iz toga proizlazi i da Kina neće priznati ni bilo koji akt koji bi Šmit ovdje eventualno pokušao da nametne, kao što ni Rusija to ne bi priznala, jer iz nota Rusije i Kine pravno-logički proizlazi da kada ne prihvataju Šmita za visokog predstavnika, ne mogu prihvatiti ni bilo koji akt koji bi on ovdje nametnuo.

Ove dvije sile bi sada trebalo da izdaju i note da ne prihvataju ni Inckov tzv. zakon o zabrani negiranja genocida, jer ni Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a ni onaj fantomski Savjet za primjenu mira u BiH, čije postojanje nije propisano nijednim izvorom međunarodnog prava - uključujući i Dejtonski mirovni sporazum, nikada do danas nisu ovlastili nijednog visokog predstavnika da u BiH može nametati ZAKONE.

Tek s takvom dodatnom diplomatskom notom, dobile bi svoj puni smisao i potonje note Rusije i Kine.

Ta dodatna diplomatska nota Rusije i Kine da ne prihvataju ni Inckov tzv. zakon o zabrani negiranja genocida bila bi u skladu s međunarodnim pravom, jer to ne bi bila nota protiv zakona koji je usvojio državni parlament, u kom slučaju bi se Rusija i Kina miješale u unutrašnje poslove jedne države. Umjesto toga, radilo bi se o diplomatskoj noti kojom se ne priznaje nešto što pojedinac hoće u jednoj suverenoj državi da nametne kao svoju ličnu volju i svoj privatni zakon, iako ga nijedan izvor prava na to ne ovlašćuje.

Kada se, dakle, izda diplomatska nota kojom se ne prihvata akt za koji pojedinac samovoljno hoće da bude njegov zakon u jednoj suverenoj državi članici Ujedinjenih nacija, onda je takva nota apsolutno u skladu s međunarodnim pravom.

(Profesor ustavnog prava iz Banjaluke)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije