SARAJEVO - Direktorka Robert Šuman instituta Doris Pak i predsjednica Odbora Evropskog parlamenta za Jugoistočnu Evropu izjavila je da je 1996. vjerovala da će BiH krenuti naprijed, ali se to, kaže, nije desilo.
"Problem je da su građani ovde birali poltiičare koji bi trebalo da se brinu za njihovu sudbinu. To su ljudi koji su pozvani da rade taj posao sa resursima i saradnicima, a nažalost u BiH, često sam to govorila, ima premalo volje da se zaista političari posvete stvarnim problemima", rekla je Pak za regionalnu N1tv.
Apelujući na političare u BiH da šanse iz EU iskoriste za obnovu sistema u ovoj zemlji to se nažalost ne događa.
Ona problem vidi u tome što politika u BiH, kako kaže, nema volju da se približi EU, iako to deklarativno izjavljuju ali ne rade na tome.
" Mi izvan BiH imamo vlastiti interes da ova zemlja uđe u EU", rekla je Pak.
Upitana na kom je nivou BiH kada je u pitanju njen evropski put, Pakova, koja je bivši izvjestilac EP za BiH, kaže:
"Nažalost, ne blizu, ne na čelu kandidata za pristup. BiH je zajedno sa Kosovom i Makedonijom ostala pozadi i zaista mi je žao jer nakon ''96. godine sam pomislila da će ovde krenuti prava mala reovlucija. Nažalost, ne da je krenula napred već i unazad".
Ona vjeruje da je to zbog Ustava.
"Ustav nisu načinili ljudi iz ove zemlje i teško je živjeti sa ovim Ustavom ali on ne može biti promijenjen s polja. Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević su potpisali taj sporazum ali oni nisu više na sceni, sadašnji političari bi trebalo da se potrude da dobiju novu konstrukciju", ocenila je.
Podsjetila je da godinama ponavlja da je neophodno promijeniti Ustav BiH i to prije svega zbog građana.
Previše je, kaže, kantona, šefova vlada, ministara i zaista bi to moralo biti redukovano na normalnu mjeru - da postoji samo, na primjer, federalna vlada i komunalni nivo,te da dvije entitetske vlade čine državu BiH.
O tome da li je BiH potreban "Dejton 2", Pakova kaže:
"To treba bez obzira hoćemo li ga tako nazvati, ali to političari moraju željeti i svaki narodi mora biti zastupljen. Predstavnici naroda moraju se sastati a mi spolja ćemo pomoći, ali ne smemo ništa nametnuti".
Govoreći o aktuelnim dogajajima u Makedoniji, Pak je kazala da "nema dobar osjećaj" kad pogleda šta se tamo događa.
Podsjetila je da se Makedonija još 2005. pojavila kao kandidat za EU ali se nije razvijala.
"Susjedna zemlja je sprečavala Makedoniju na tom putu i međuetnički sukobi su dobili na težini. Makedonija je trebalo međuetničku saradnju, poštovanje albanske manjine, bila je potrebna jedna miroljubiva konzistencija ali je nekako taj razvoj zakočen, spriječen i sada imamo situaciju gdje su vlada i opozicija neprijateljski raspoloženi, međuetnički i nacionalistički tonovi igraju ulogu i to je tužno i opasno. Može nastati konflikt koji neće imati povoljan razvoj ali nadam se da do toga neće doći no moramo biti pažljivi i uključiti razum", navela je Pack.
A kada je riječ o Hrvatskoj, Pak je rekla da su u toj zemlji političke turbulencije gotovo svakodnevica.
Za Andreja Plenkovića kaže da je dobar premijer, ali da ima jako puno problema koje je naslijedio.
"On mora da raščisti ono što drugi nisu željeli da vide. Želim da bude uspješan. Sakupio je dobre ljude oko sebe i na taj način će Hrvatska biti bolji susjed za BiH. Ne mogu reći da će se završiti kriza ali se nadam da će Plenković to uspješno riješiti. On je naslijedio probleme u vladi i ne možemo mu pripisavati krivicu", komentarisala je Pak.