SARAJEVO - Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, na sjednici koja je jutros počela, trebalo bi da razmatra Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.
Budžet institucija BiH za 2019. godinu Predsjedništvo BiH utvrdilo je na sjednici 31. jula. Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2019. godini iznose 966.000.000 KM, što je za 16.000.000 KM više nego 2018. godine, a servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 825.760.678 KM i manje je za 178.301.651 KM u odnosu na prethodnu godinu.
Budući da do sada nije usvojen budžet za 2019. godinu, institucije BiH i međunarodne obaveze BiH finansirane su na osnovu odluka Savjeta ministara u tehničkom mandatu o privremenom finansiranju.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nakon kraće rasprave i prijedloga za dopunu, usvojio je danas dnevni red sjednice.
Poslanik Damir Arnaut (SBB), predložio je da se u dnevni red današnje sjednice uvrsti imenovanje privremene Istražne komisije ovog doma, što većina nije prihvatila.
Nije bilo opšte većine ni za drugu tačku dnenvog reda koju je Arnaut predložio, a to je rasprava o tome zbog čega je u ovom sazivu u sedam stalnih komisija imenovano četiri predsjedavajuća iz RS, a tri iz FBiH, kada je omjer uvijek bio pet iz FBiH, a dva iz RS, jer je to u skladu sa Zakonom dvije trećine iz FBiH, a jedna iz RS.
Dom je prihvatio da danas u dnevni red uvrsti razrješenje generalanog sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH Kenana Vehabovića i imenovanje novog , a što je bio prijedlog Adila Osmanovića, šef Kluba poslanika SDA.
Arnaut kazao je da se "boji da je krivotvoren zapisnik sa druge posebne sjednice". Tvrdi da "ovo ne može biti slučajno i da se ne može mijenjati u zapisniku ono što je dom već usvojio".
"Tražim da se tačka pet Prijedloga zapisnika iz tačke pet izmjeni i stavi ono što je usvojeno na domu, kada je u pitanju formiranje privremene Istražne komisije i tražim da se ovo istraži", kaže Arnaut.
Predsjedavajući Denis Zvizdić je na ovo odgovorio da je došlo do problema sa lektorisanjem i da će to biti ispravljeno, na što mu je Arnaut replicirao da ovo nisu lektorske ispravke nego suštinske i tražio da se na glasanje stavi da se zapisnik da organima za provođenje zakona, kako bi ljudi koji se time bave provjere da li je lektorska greška ili je politika u to umješala "svoje prste".
Damir Arnaut je postavio 213 pitanja, a Saša Magazinović 180 pitanja do sada.
Nikola Lovrinović (HDZ BiH) tražio je da se na tunel 1. mart stavi naziv na svim jezicima, te da su mu rekli da su oznake postavljene, ali da to nije tačno, jer tamo piše samo "1.mart".
Takođe, Lovrinović je upozorio i na to da u Parlamentarnoj skupštini BiH nema dovoljno oznaka na hrvatskom i srpskom jeziku, te da mu je u Zajedničkoj službi rečeno da nema dovoljno novca za to.
U toku rasprave o razmatranju izmjena zakona o platama i naknadama u institucijama BiH Damir Arnaut (SBB) koji je i predlagač rekao je da su otpremnine usklađene sa platama i da su to ogromne otpremnine.
Dao je primjer da je u Predsjedništvu otpremnina viša od 29 hiljada KM, ukoliko u penziju odu u toku trajanja mandata. Mojim prijedlogom zakona maksimalna otpremnina bi išla najviše 10.000 KM, a najniža bi ostala kao i do sada 5.300 KM.
Prije glasanja o hitnom postupku, Zvizdić je dao je pauzu od 10 minuta.