SARAJEVO - Privremena zajednička komisija oba doma parlamenta BiH i drugi put će sebi produžiti mandat jer već skoro osam mjeseci ne uspijeva da pripremi zakon o parlamentarnom nadzoru.
Zaključak o formiranju ove komisije usvojen je u oktobru 2015. godine, ali je njen sastav od devet članova kompletiran tek početkom aprila ove godine, kada je i zvanično počela s radom i dobila zadatak da u roku od 90 dana predloži zakon o parlamentarnom nadzoru. S obzirom na to da u tom roku nije završila posao, već je jednom sebi produžila mandat za 90 dana, a kako stvari sada stoje to će uraditi još jednom.
"Na početku smo imali osam verzija tog zakona i svaki član Komisije je imao nešto svoje. Sada smo došli do jednog teksta i to treba da se privede kraju, a vjerujem da ćemo to završiti već početkom iduće godine", rekla je Ljilja Zovko, član Privremene komisije ispred Doma naroda.
Inače, zakonodavstva u regionu i Evropi zakon o parlamentarnom nadzoru ne poznaju, osim u onim slučajevima kada se taj nadzor odnosi na oblast odbrane i bezbjednosti. U nekim zemljama taj nadzor je djelimično definisan ustavom, ali i pravilnicima, poslovnicima koji se stalno nadopunjuju.
Svrha ovog zakona u BiH prema zamisli parlamentaraca je da uvede reda u rad onih institucija koje su pod direktnom nadležnosti parlamenta BiH i uozbilji rukovodioce kako se više ne bi dešavale situacije da neko ne izvrši zaključak paralamenta, sprovede preporuke revizora, ogluši se o zahtjev izvršnog ili zakonodavnog organa itd.
"Takav zakon u Evropi ne postoji jer tamo je, recimo, nezamislivo da neka institucija ne sprovede preporuku revizora 12 godina, a što kod nas ima slučajeva", rekla je Zovko.
Ono što je još nepoznato jeste da li će, odnosno kakve će biti kaznene odredbe zakona o parlamentarnom nadzoru, jer s jedne strane postoje prijedlozi da se rukovodioci koji ne postupaju po preporukama parlamenta, revizora ili ukoliko na vrijeme ne podnesu izvještaj novčano kažnjavaju, a s druge da im se u personalne dosijee upisuje da nešto nisu izvršili, zbog čega bi u daljoj karijeri imali problema. Prema nezvaničnim informacijama, ovim zakonom biće omogućeno i pokretanje procedure za privremeno oduzimanje ovlaštenja, jasnije će biti određeno postupanje po određenim incijativama, prigovorima itd.
U suštini zakon o parlamentarnom nadzoru odnosi se na institucije i rukovodioce nad kojima parlament BiH ima isključivu nadležnost, a u njemu će biti definisano da se parlamentarni nadzor može provoditi i kroz javna saslušanja, posebne istražne komisije, izvještaje koje podnose nadzirane institucije, kroz poslanička pitanja i inicijative i drugo. Isto tako biće otklonjene nejasnoće koje se javljaju zbog odredaba zakona koje kažu trebalo bi, može itd., a gdje upravo pojedinci vide priliku da nešto sakruju, ne dostave izvještaj ili ne sprovedu zaključak ili preporuku.
Dok poslanici većine u parlamentu BiH tvrde da će ovaj zakon uvesti dosta reda i natjerati rukovodioce na transparentnije poslovanje s obzirom na to da će njime biti predviđena i obaveza obavještavanja javnosti putem vebstranice, poslanici opozicije tvrde da to i nije baš tako i da se radi o čistoj gluposti.
"RS izbjegava da se donose bespotrebni zakoni na nivou BiH. Nadzor je obaveza parlamenta BiH i uopšte ne vidim razlog za donošenje takvog zakona jer se podrazumijeva da parlament kontroliše rad institucija direktno podređenih njemu", rekla je Dušanka Majkić, poslanik SNSDa u Predstavničkom domu parlamenta BiH ističući da već po pitanju odbrane takvi zakoni imaju smisla jer definišu određene procedure u slučajevima vanrednog stanja itd.