Marina Pendeš, zamjenik ministra odbrane BiH, izjavila je da BiH "ne mora da prođe dug put do prijema u članstvo u NATO, ako na vrijeme ispuni obaveze koje su postavljene pred nju na samitu tog vojno-političkog saveza u Bukureštu".
Ona je kazala da Oružane snage BiH očekuje modernizacija, ali tek kada se riješe viška neperspektivne pokretne vojne imovine i zastarjele opreme, što bi trebalo da bude definisano na sutrašnjem sastanku predstavnika Ministarstva sa članovima Predsjedništva BiH.
NN: Hrvatska je na samitu NATO-a u Bukureštu početkom aprila dobila pozivnicu za članstvo u tom vojno-političkom savezu. Kada BiH može očekivati poziv u NATO?
PENDEŠ: Hrvatska je prije BiH dobila pozivnicu, ali je odradila sve ono što je NATO postavio pred njih. Ne znači da mi moramo proći taj ciklus i čekati dugo do članstva u NATO. Sve zavisi od ljudi koji predstavljaju BiH. Ukoliko odradimo ono što smo preuzeli, BiH može postati članica NATO-a, a da ne čeka dugo da se to desi, ali za te aktivnosti moramo imati i politički konsenzus.
NN: Da li postoji politički konsenzus?
PENDEŠ: Politika je rekla da podržava ulazak u NATO i mi sprovodimo političku odluku koja se više ne može mijenjati. Ne možemo jedan dan htjeti u NATO, a drugi ne. To je ozbiljna odluka koju je BiH preuzela i mi moramo da je i sprovedemo za dobro građana ove zemlje.
NN: Ministarstvo odbrane BiH je dobilo pozitivnu ocjenu na samitu alijanse u Bukureštu početkom aprila. Koje su aktivnosti koje stoje pred BiH?
PENDEŠ: Od kada je BiH intenzivirala dijalog s NATO-om početkom aprila na samitu alijanse u Bukureštu ovo ministarstvo užurbano radi na poboljšanju kadrova, obuke, naoružanja i vojne opreme. BiH je potrebna modernizacija vojne opreme, ali se moramo i riješiti viška naoružanja. S obzirom na to da Predsjedništvo BiH donosi odluku, sutra će predstavnici Ministarstva sa članovima Predsjedništva zauzeti stajališta u vezi s potpisanim sporazumom Savjeta ministara BiH i entitetskih ministarstava o načinu rješavanja viška neperspektivne pokretne imovine. Na temelju toga trebalo bi donijeti odgovarajuću odluku kako bi oslobodili određene lokacije koje su neperspektivne i naše ljude oslobodili čuvanja tih lokacija i riješili se neperspektivnog naoružanja. BiH je za određeni posao u Bukureštu dobila prostor kroz fazu intenziviranog dijaloga s NATO-om, kako bi nam pomogli da što prije odradimo aktivnosti koje su pred nama i pripremimo državu i Ministarstvo da što prije dobijemo pozivnicu u NATO. BiH treba da iskoristi sadašnju dobru poziciju i pozitivan trend koji je stekla unapređenjem saradnje s NATO-om posredstvom Intenziviranog dijaloga, koji joj je omogućen na samitu alijanse u Bukureštu.
NN: Kako BiH sada sarađuje s NATO-om?
PENDEŠ: BiH sada definitivno snažnije sarađuje s NATO-om i direktno s njim dogovara potrebne radnje. Intenzivno radimo na usaglašavanju aktivnosti koje su prepoznate kada je u pitanju Ministarstvo odbrane, ali i ostala ministarstva koja imaju obaveze jer se moraju uskladiti standardi koji su u vezi sa demokratijom, ljudskim pravima, razvojem gospodarstva, transparentnosti u trošenju sredstava institucija... Naše aktivnosti su u vezi i sa obukom, opremanjem i postizanjem inkompatibilnosti sa snagama NATO-a, s obzirom na to da smo se opredijelili za taj sustav kolektivne sigurnosti, a samim tim znači da ne možemo sve razvijati, niti imamo dovoljno novaca da razvijamo oružane snage na način da možemo za svaki segment imati određenu postrojbu. Zbog tog postoje i individualni partnerski programi putem kojih BiH razvija svoje aktivnosti, a opredijelili smo se da to bude uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava i deminiranje. Imamo kadrove koji se mogu porediti sa časnicima i dočasnicima u ostalim zemljama NATO-a koji mogu dati svoj doprinos u zapovjedništvima.
NN: Da li je potrebno izvršiti i neke reformske procese, poput donošenja određenog broja zakona kojima bi bila potvrđena opredijeljenost BiH ka jačanju demokratije i pobošljanju bezbjednosnog sistema?
PENDEŠ: Ministarstvo odbrane BiH radi na tom da što prije postigne visoki stupanj inkompatibilnosti sa snagama NATO-a, definiramo planove obuke i opremanja i potrebno je izvršiti određene reformske procese ili donošenje određenog broja zakona koji bi potvrdili opredijeljenost BiH u jačanju demokratije, ljudskih prava, ekonomske situacije i drugih segmenata koje podržavaju NATO i EU. Sve to treba uskladiti sa zemljama NATO-a i Evropske unije. Kada napravite dobre temelje lako je praviti dobru nadgradnju. Postigli smo rezultate posebno u Programu intenziviranog dijaloga, koji je u vezi sa prijemom BiH u članstvo NATO-a, a koji nije samo odbrambeni savjet nego i politički i nijedna država nije postala članica EU da prije toga nije postala članica NATO. Članstvo u NATO-u je jako važno za svakog građanina BiH u smislu kolektivne sigurnosti. Ukoliko imate sigurnu državu onda će i razvojna gospodarska faza biti izvjesna i biće više investitora koji bi mogli ulagati u BiH i omogućiti građanima izvjesnu budućnost. Potrebno je da NATO u BiH prepozna pouzdanog partnera. "Mapa puta" je plan koji dogovarate s NATO-om, koji nastupa poslije individualnog partnerskog plana i nakon dvije godine biće urađena revizija tih aktivnosti. Naši partneri u NATO-u će nakon tog perioda napraviti procjenu da li BiH prati kontinuitet koji je dogovoren i stoji li iza onog što su potpisale institucije BiH. Važno je da i druga ministarstva prate Ministarstvo odbrane BiH i ako toga nema, procjena NATO-a neće biti pozitivna.
Cijene nisu bitne
NN: Koliko će te aktivnosti do ulaska BiH u NATO koštati građane BiH?
PENDEŠ: Nekad cijena koštanja u usporedbi sa onim što se dobiva za tu cijenu nije bitna. Mir i sigurnost su broj jedan u BiH, a nakon toga će se sve ostale stvari podići na višu razinu i ljudi neće razmišljati kolika su izdvajanja za Ministarstvo odbrane BiH, ukoliko se stvore preduvjeti za investiranje, bolji standard građana. Tada građane kao ni u drugim zemljama, uvjetno rečeno, neće zanimati ko je na vlasti, ako dobro žive. Zato smatram da treba prvo sigurnosni aspekt podići na višu razinu kako bi bio omogućen ekonomski prosperitet. Potrebno je, takođe, isplanirati sredstva adekvatno i odgovorno za snage BiH koje pripremamo i obučavamo, da mogu biti spremne za mirovne misije. Mislim da su neutemeljene optužbe da se troši previše novca za aktivnosti.