Peran Bošković, paroh ljubljanski i arhijerejski zamjenik za Sloveniju, najavio je da će u Ljubljani početkom jula biti postavljen kamen temeljac za izgradnju kulturnog pastoralnog centra pri Pravoslavnoj crkvi, koji će biti mjesto očuvanja kulturnog i duhovnog identiteta Srba koji žive u Sloveniji. On je u intervjuu za "Nezavisne" istakao da je nezamisliv opstanak Srba u Sloveniji bez veze s maticom.
"Veza s maticom je presudna i na to smo ukazali premijeru RS Miloradu Dodiku, jer želimo da damo novi kvalitet našim vezama", kazao je Bošković.
NN: Da li ste zadovoljni položajem Srba u Sloveniji i od kakvog će značaja za njih biti izgradnja kulturnog pastoralnog centra pri Pravoslavnoj crkvi u Ljubljani?
BOŠKOVIĆ: Zadovoljni smo položajem naših ljudi u Sloveniji i odnosom slovenačkih vlasti prema Pravoslavnoj crkvi i vjernicima. Mi smo se od završetka konflikta u Sloveniji odmah počeli boriti za naš položaj i sve što nam je potrebno dogovarali smo i uredili s lokalnom vlašću. Nismo hodali po svijetu i kada nam je bilo jako teško i govorili loše o Sloveniji i njenom narodu, već smo probleme rješavali na licu mjesta. I to se pokazalo kao jako dobro za obje strane. Tako će u Ljubljani početkom jula biti postavljen kamen temeljac za izgradnju kulturnog pastoralnog pravoslavnog centra pri Pravoslavnoj crkvi. Kamen temeljac će položiti predsjednik Vlade Slovenije Janez Janša, koji je naš projekat podržao ne samo finansijski već i posjetom našoj crkvi pozivajući slovenske firme koje posluju s RS i Srbijom da ga podrže kao međunarodni projekat koji će pružiti dobro ne samo našoj zajednici već i šire. To je skup projekat koji će koštati oko tri miliona eura. Pripreme za izgradnju su duboko odmakle, dobićemo građevinsku dozvolu, sakupljamo naveliko sredstva i gradnja bi trebalo da počne početkom jula. To treba da bude mjesto očuvanja kulturnog i duhovnog identiteta naših ljudi u Sloveniji, koji treba da budu u komunikaciji s našim ljudima u drugim dijelovima Evrope, da tu dolazi do susreta... Objekat će biti od velikog značaja za Srbe, biće vrlo moderan i lijep, a nalaziće se u najstrožem centru Ljubljane, najeminentnijem, najljepšem dijelu grada, čime su nam vlasti Slovenije iskazale veliko povjerenje. Centar će biti okružen značajnim institucijama - prve komšije su nam američka i ruska ambasada, Vlada i parlament Slovenije, moderna galerija, opera... Željeli smo da toj svečanosti prisustvuje i predsjednik Vlade RS Milorad Dodik, koji je prihvatio naš poziv i time pokazao da razumije od kolikog je značaja za nas veza s maticom.
NN: Koliko je Srbima u Sloveniji važna veza s maticom?
BOŠKOVIĆ: To je najvažnije. Nezamislivo je da mi opstanemo u Sloveniji ako ne bi bilo te veze. Kada se prekine veza između nas i naših matica to će biti dokaz da smo gotovi, da smo prestali da postojimo kao Srbi. Nama treba veza s RS, jer kulturni pastoralni centar gradimo za naše ljude da im stvorimo dobre uslove, ali da u isto vrijeme to bude čvrsta i dobra veza s našom maticom u RS, Srbiji i Crnoj Gori.
Veza s maticom je presudna i na to smo ukazali premijeru Dodiku prilikom posjete Banjaluci, jer hoćemo da damo novi kvalitet odnosima s maticom. Velika je stvar ako iza onog što radimo stoji premijer koji pokazuje da ima razumijevanje za jačanje veza sa Slovenijom, a to znači da se naši odnosi s maticom dalje mogu produbljivati. I to je znak da onda sigurno ima budućnosti za sve nas. O vezama s maticom najbolje svjedoče nepregledne kolone ljudi koji dolaze iz Slovenije u RS petkom na granici sa Gradiškom. Ali, mi ne želimo da to budu samo individualni dolasci već da to bude mnogo više.
NN: Koliko Srba živi u Sloveniji?
BOŠKOVIĆ: Po nekim procjenama u Sloveniji se oko 50.000 Srba izjasnilo na popisu, ali taj broj se kreće oko 60.000. Od tog broja je oko 43.000 iz RS, a ostali iz drugih krajeva, iz Srbije. Kada se trebalo izjasniti da li su vjerujući i kojoj vjerskoj zajednici pripadaju, na popisu se legitimisalo oko 47.000 Srba da je vjerujuće i da pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Neophodno je jačati veze sa Srbima kojih je u Beču oko 100.000, a i u Parizu i u Italiji živi veliki broj Srba... Ljubljana treba da bude taj centar u kojem će se okupljati pravoslavaci, kapija ulasku u Evropu.
NN: Kako ocjenjujete privrednu saradnju Slovenije i RS?
BOŠKOVIĆ: Privredne veze RS i Slovenije su jako bitne i tu se već dešavaju pozitivne stvari. Najbolje je kada pletu veze najbolji, bilo da je riječ o privredi, kulturi ili nečem drugom. Kada najbolje pletilje nešto ispletu onda to i vrijedi. Naravno da ima onih koji zapliću i komplikuju, ali i oni su dio nas i našeg života. Veliki je interes Slovenije za ekonomska ulaganja, ali ni približno nisu iskorištene te mogućnosti. Osim ekonomskih veza treba da su adekvatno zastupljene i političke i kulturne veze. Ljubljana treba da vidi šta se dešava u kulturi Banjaluke jer ovaj grad ima mnogo toga za pokazati. Drugi gradovi nisu ni bolji ni približno lijepi kao Banjaluka, koja ima mnogo toga dati, i kada se to i prezentuje onda će drugi da dolaze i drugačije vrednuju ovu sredinu. Sve to doprinosi razvijanju i ekonomske i kulturne i svih drugih vidova saradnje.
NN: Kakva je saradnja Pravoslavne crkve sa drugim crkvama?
BOŠKOVIĆ: Mi želimo da se povežemo i napravimo saradnju s pravoslavnim vjernicima sa svih strana, ali i sa drugim crkvama i njihovim vjernicima, sa Katoličkom, Protestantskom crkvom, s kojim imamo odlične odnose u Sloveniji. Naša crkva ima u Sloveniji puno prijatelja, koji su nama jako puno pomogli i teško bismo se sami organizovali bez njihove pomoći. Teškoća ima, nije svuda lako i nije sve riješeno ali ako s pesimizmom rješavamo probleme nećemo nijedan riješiti. Međutim, ako idemo s optimizmom i s vjerom u sebe i druge da nisu svi zli već da su ljudi u svojoj suštini dobri onda ima nade za sve. Ljudi nisu zli jer Bog nije stvarao zlo već dobro i kao najveće dobro stvorio je čovjeka.
RS je politička realnost
NN: Kada je riječ o političkoj situaciji, kako gledate na položaj RS unutar BiH?
BOŠKOVIĆ: Teško mi koji živimo vani možemo ocjenjivati stanje u BiH. O tom najbolje mogu da sude oni koji žive ovdje i osjećaju posljedice određenih političkih i pravnih rješenja. Položaj RS treba prvo da ocijene građani i vlasti RS, oni su najkompetentniji da to kažu. RS je politička realnost i u svijetu je kao takva prihvaćena. Tamo gdje živimo i kuda se krećemo niko ozbiljan ne govori o tome da RS treba ukinuti, uraditi s njom ono što ona nije i ono što ona ne želi.