SARAJEVO, BANJALUKA - Međunarodni monetarni fond doznačio je oko 333 miliona evra Bosni i Hercegovini, a u pismu namjere BiH prema MMF-u vlasti su navele da će, prema procjenama, ove godine BDP biti manji za pet odsto.
"Očekuje se da će se naš deficit na tekućem računu proširiti na 7,5 odsto BDP-a, jer slabost u EU, našem najvećem izvoznom tržištu, negativno utiče na naše izvoznike", navodi se u pismu namjere i ističe da će prema predviđanju doznake pasti za preko 10 odsto.
Takođe, vlasti su se pismom namjere obavezale da neće dozvoliti korištenje deviznih rezervi Centralne banke BiH za fiskalne potrebe jer bi to ugrozilo valutni odbor i zaprijetilo finansijskoj stabilnosti.
"Da bismo ojačali okvir za sanaciju banaka, tražićemo usvajanje novog zakona o osiguranju depozita", navodi se, između ostalog, u pismu namjere prema MMF-u.
Pismom namjere pojašnjeno je kako je fiskalni položaj BiH znatno poboljšan u okviru trenutnog Instrumenta proširenog fonda te da je u posljednje dvije godine fiskalni suficit u prosjeku od gotovo dva odsto BDP-a.
"Očekujemo da se fiskalna pozicija prebaci s viška od dva odsto BDP-a na deficit od oko 4,5 odsto zbog mnogo većih izdataka za zdravstvo, odgovarajuće socijalne i ekonomske podsticaje i manjih prihoda, ali naš dug će ostati održiv", navodi se u pismu i dodaje da se planira proširenje mreže socijalne sigurnosti i pružanje pomoći pojedincima, uključujući povećanje naknade za nezaposlenost.
Vlasti u BiH razmotriće i mjere podrške firmama koje su najviše pogođene krizom te da se dio povećanih potreba za finansiranjem može prikupiti u zemlji, zahvaljujući velikim depozitima u javnom sektoru i prekomjernom likvidnošću bankarskog sektora.
"Planiramo uskoro usvojiti revidirani budžet integrišući nove prioritete. S obzirom na velike nesigurnosti u vezi s budućnosti, pripremamo i planove za slučaj vanrednih stanja ako bi se kriza pogoršala više nego što se trenutno očekuje", navodi se u pismu namjere.
U pismu namjere ističe se da je turizam u BiH već nestao, da hoteli posluju sa deset odsto kapaciteta, a da je nedavno otkazano 850.000 putovanja te da je zdravstveni sistem u BiH slabo opremljen i oslabljen stalnim egzodusom doktora i medicinskih sestara u druge zemlje. Takođe, ističe se da bi nagli porast hospitalizacije brzo nadmašio ionako ograničene kapacitete te da je neposredni prioritet povećanje sposobnosti testiranja na korona virus i osiguranje više respiratora, mobilnih rendgenskih aparata i zaštitne opreme.
"Pod pretpostavkom da smo uspjeli obuzdati naglo širenje virusa, ekonomija bi trebalo da počne da se oporavlja u trećem tromjesečju. Ipak, planiramo jaz u vanjskom finansiranju od oko 910 miliona evra u 2020. godini, koji će u velikoj mjeri popuniti MMF, EU, Svjetska baka i EBRD, kojima se obraćamo i koji su već naznačili spremnost za pružanje podrške", navodi se u pismu namjere.
Kada je riječ o samom novcu koji je doznačen BiH po ranijem dogovoru, on će biti raspodijeljen na način da Republici Srpskoj pripada 38, a Federaciji BiH 62 odsto, s tim da će entiteti po 0,5 odsto odvojiti za Brčko distrikt. MMF je sredstva doznačio, iako u BiH još nije postignut unutrašnji dogovor kako će se taj novac raspodijeliti, a glavni problem je u FbiH, s obzirom na to da Hrvati insistiraju da korisnik tog novca budu i kantoni, dok Bošnjaci na to ne žele da pristanu tražeći da o tome odlučuje isključivo Vlada FBiH. Prvobitno MMF je planirao da ne doznači sredstva dok se ne postigne unutrašnji dogovor, ali su na kraju odličili ipak da ga isplate, tako su već počeli teći definisani rokovi kada je riječ o ovom kreditu, a ti rokovi podrazumijevaju grejs period od tri godine i tri mjeseca i otplatu pet godina nakon doznake. Kamata na ovaj kredit iznosi 1,05 odsto.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.