Reforma Ustava ne smije uticati na ostvarivanje napretka u drugim reformama koje su neophodne za napredovanje prema EU, poručuje viši zamjenik visokog predstavnika u BiH Piter BasBeker.
NN: Prijedlog zakona o visokom obrazovanju prošao je parlamentarnu komisiju, ali je pet srpskih i hrvatskih članova bilo uzdržano prilikom glasanja. Kakve su šanse za njegovo usvajanje?
BAS-BEKER: Mislim da je napravljen veliki korak usvajanjem ovog zakona u Komisiji. Zaista smo dugo radili, ovo je peti ili šesti nacrt. Ono što nije usaglašeno u vezi je s Agencijom za visoko obrazovanje. O tome se možda može postići saglasnost prije ljeta. Ne bismo mogli reći da je ostvarena pobjeda, ali je došlo do pomaka. Mislim da je puno bolje raspoloženje među strankama nego ranije.
NN: Šta ukoliko ovaj zakon, ipak, ponovo ne bude usvojen?
BAS-BEKER: Ne želim o tome ni razmišljati. Ali, ukoliko bi se to desilo, to bi bio veliki korak unazad i imali bismo velike probleme.
NN: Strategija za reformu javne uprave je usvojena, međutim njeno provođenje je u zastoju?
BAS-BEKER: U pravu ste. Imali smo tranzicioni period. Nismo imali koordinatora, ta osoba nije bila u potpunosti angažovana, jer se radilo na strategijama. Sada imamo novog koordinatora. U utorak smo se sastali i sada je najvažnije da se formira tim kako bismo doveli odgovarajuće profesionalce, jer se radi o veoma komplikovanim procesima. Ono što se predviđa ovom strategijom jeste da imate administrativni sistem koji može provesti reforme koje će obezbijediti da BiH krene dalje prema Evropi. Ako nemate profesionalni administrativni sistem za ono što je potrebno za Brisel i u BiH, onda imate problem s reformama. Možete usvojiti zakone o visokom obrazovanju, obligacijama, lijekovima, ali ako nemate administrativni sistem koji će obezbijediti provođenje zakona u svim oblastima, onda niste ništa uradili. Ova reforma je jedna od osnovih za BiH.
NN: Radi li se nešto na otklanjanju zastoja u reformi RTV sistema, o čemu još nije donesen zakon u parlamentu FBiH?
BAS-BEKER: Nedavno smo razgovarali s novim ministrom za komunikacije i ukazali smo mu da se radi o reformi koju treba donijeti u kratkoročnom periodu. Pokušali smo s ministrom da vidimo kako se zakon može promijeniti da bi hrvatske stranke i njihov interes bio zaštićen, s obzirom na odluku Ustavnog suda, a u pogledu funkcionisanja UO, programskih principa, predstavljanja konstitutivnih naroda u okviru odbora.
NN: Mnoge reforme zapadnu u ćorsokak zbog sporova u vezi s prenošenjem nadležnosti s jednog na drugi nivo vlasti. Da li bi bilo lakše kada bi prvo bila dogovorena promjena Ustava?
BAS-BEKER: To je vrlo komplikovano. Ustavna reforma je vrlo važna, međutim ništa nije urađeno. Situacija je bila vrlo napeta, političke stranke su cementirale stavove. Sada smo u trenutku kada je vrlo važno da političke stranke naprave izbore koji se odnose na kratkoročniji period. Dakle, moraju obezbijediti da BiH ide dalje ka EU. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH bi krenula ka fazi da postane kandidat za članstvo u EU, a to znači da bi na raspolaganju bila velika finansijska sredstva iz EU. Radi se o velikim iznosima koji su važni za svakog građanina i za povećanje životnog standarda. Mislim da bi političari, po prirodi stvari, trebalo da izaberu taj put. Treba da usvoje reforme koje su važne u kratkoročnom periodu koje će omogućiti potpisivanje sporazuma, a to su policijska reforma i saradnja s Haškim tribunalom, te reforma JRTV sistema, tako da Evropska komisija da savjet zemljama članicama za potpisivanje. Međutim, ako ustavna reforme odgodi ove druge važne reforme, mislim da bismo mogli imati problem. Znate koliko može trajati reforma Ustava. Treba imati na umu kratkoročni period i da se te reforme završavaju, a da se paralelno radi na reformi Ustava.
NN: Da li mislite da su nevladine organizacije previše pasivne?
BAS-BEKER: Ne slažem se s tom ocjenom. U BiH je specifična situacija kada je u pitanju civilno društvo. Rat je donio velike traume. Mislim da smo tokom prošlih izbora vidjeli pozitivnu reakciju GROZD-a. U svim područjima koja su oštećena ratom, Glamoč, Srebrenica, Drvar, vidjećete male grupe koje rade za civilno društvo.
NN: Ali, zar Vam se ne čini da one rijetko mogu izvršiti pritisak na vlasti kako bi nešto bilo promijenjeno?
BAS-BEKER: Apsolutno ste u pravu. Mislim da svi organi vlasti moraju više obratiti pažnju na civilno društvo i posjećivati mjesta kako bi vidjeli šta se dešava i čuli šta ljudi imaju da im kažu. Ovdje nedostaje povjerenja, organi vlasti imaju veliku odgovornost da grade povjerenje. Ako ministar iz jednog naroda pokazuje samo interes za svoj narod, to nije ispravno.
Stranke nisu tražile jedinstvo
NN: Koja će biti OHR-ova dalja politika?
BAS-BEKER: Kada je visoki predstavnik Švarc-Šiling došao u BiH, imao je dvije poruke: lokalna odgovornost i da neće koristiti bonska ovlaštenja. Međutim, to nije uspjelo, jer smo imali izbore i ustavnu debatu, a to je bio težak period za takvu jednu poruku. Stranke nisu tražile jedinstvo, nego podjelu. Nadam se, kada dođe novi visoki predstavnik, da će ovi procesi koji su započeti biti stvari koje će zaista biti važne. Švarc-Šilingov metod pokazao je najslabiju tačku u društvu, pokazao je da je u nekim oblastima još teško da BiH sama ide dalje. Kada je to isplivalo na površinu, političari su sami shvatili koliko je važno da sami rade.