BANJALUKA - Prosječna plata radnika u ugostiteljstvu u RS, 445 maraka, nije dovoljna ni za hranu četvoročlane porodice, a kamoli za ostale mjesečne troškove njihovog života, upozorili su juče iz Saveza sindikata RS.
Prema podacima Sindikata, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u RS u maju je koštala 1.584 marke i skuplja je od aprilske za osam KM. Najveći izdaci su troškovi prehrane, za šta je potrebno 595 KM ili 37,5 odsto potrošačke korpe. Za stanovanje i komunalne usluge trebalo je izdvojiti 410 KM ili 26 odsto sredstava.
"Troškove prehrane za maj od 595 KM, nisu mogli pokriti ni radnici u prerađivačkoj industriji sa 480 KM, niti trgovci sa prosječnom platom od 499 KM. Isti slučaj je i sa radnicima u građevinarstvu koji imaju prosječnu platu 510 KM, ili zaposleni u komunalnim i uslužnim djelatnostima sa 569 KM niti u poljoprivredi sa prosječnom platom od 577 KM", kažu u Sindikatu.
Mjesečne troškove života teško plaća i Miroslav Savičić (35), konobar iz Banjaluke, koji sa svojom platom od 450 KM nema nikakve šanse da prehrani suprugu i dvoje djece bez pomoći roditelja.
"Neću da kukam, ali da nije mojih i supruginih roditelja moja porodica bi gladovala. Sam radim, jer supruga čuva djecu, i dok platim režije od plate jedva nešto da ostane i mogu samo da plačem", kazao je Savić.
On je istakao da njegova plata u konobarskim krugovima čak važi za jednu od boljih, ali da njom ne može zadovoljiti ni osnovne potrebe.
"Izračunajte koliko vam para treba za jedan dan samo za hranu, najmanje 20 KM, jer je hljeb 1,30 KM, isto toliko košta i litar mlijeka i to najjeftinije, a kila breskvi je četiri marke. Ali ne žalim se jer ima mojih kolega koji rade i za daleko manje pare, a sve iz dana u dan poskupljuje", rekao je Savičić.
Uz ocjenu da trenutno u RS najteže žive radnici u privredi i uslužnim djelatnostima, iz Sindikata su apelovali da se trend porasta siromaštva mora zaustaviti.
Kao jednu od hitnih mjera za zaustavljanje trenda siromaštva podržani su zahtjevi za uvođenje diferencijalne stope poreza na dodatnu vrijednost, koji bi umjesto 17 iznosio pet odsto za osnovne životne namirnice, lijekove, dječju hranu i odjeću i repromaterijal za poljoprivredu.