SARAJEVO, BANJALUKA - Broj korisnika javnih kuhinja BiH je svakim danom sve veći, a najviše zabrinjava podatak da je sve više porodica s djecom, kao i fakultetski obrazovanih ljudi koji u ove ustanove dolaze po obrok, što ranije nije bio slučaj.
Pero Brkić, direktor "Karitasa" Vrhbosanske nadbiskupije, upozorava da je siromaštvo sve prisutnije i u kategorijama stanovništva koje ranije nisu imale potrebu za socijalnom pomoći.
"Čak četiri odsto korisnika 'Karitasovih' kuhinja u Sarajevu su fakultetski obrazovani ljudi, koji i pored visoke stručne spreme ne mogu pronaći nikakvo zaposlenje. Ti ljudi se jednostavno nisu prilagodili novonastaloj situaciji, ili su ušli u godine kada je teško pronaći posao", ističe Brkić.
Najveći broj takvih osoba su izbjeglice i ljudi koji su zbog ekonomske krize ostali bez posla.
Brkić kaže da je posebno zabrinjavajuće što oko 30 odsto korisnika javnih kuhinja čine porodice s djecom, a njihov broj se sve više povećava.
Naglašava da ljudima koji im se obrate za pomoć uvijek izlaze u susret i da niko ko je došao u "Crveni krst", "Merhamet", "Kruh sv. Ante" i "Karitas" u Sarajevu nije ostao gladan.
"U ovom gradu imamo 4.000 korisnika javnih kuhinja, što znači da je svaki stoti Sarajlija gladan. Situacija u Zenici je još teža jer ove usluge u tom gradu koristi dva odsto stanovništva", kaže Brkić i ističe da u zemljama Evropske unije usluge javnih kuhinja koristi svaki hiljaditi stanovnik.
Fahrudin Prlja, predsjednik "Merhameta" u Banjaluci, kaže da se broj zainteresovanih za usluge njihove javne kuhinje svakodnevno povećava i upozorava da većinu tih ljudi čine članovi porodica s djecom.
"Roditelji su ostali bez posla i jednostavno ne mogu prehraniti porodicu i potrebna im je privremena pomoć dok ne nađu novo zaposlenje", kaže Prlja.
Usluge "Merhametove" kuhinje u Banjaluci trenutno koriste 152 lica, a broj zainteresovanih je mnogo veći.
U ovoj organizaciji kažu da zbog ograničenih sredstava sa kojima raspolažu nisu u stanju izaći u susret svim licima kojima je ova vrsta pomoći neophodna.
Poseban problem za sve javne kuhinje je smanjen broj stranih donacija, na koje su se oslanjale ranije.
Željkica Ilić, sekretar Gradske organizacije "Crvenog krsta" Banjaluka, u okviru koje radi javna kuhinja, kaže da ova organizacija nije dobila nikakvu stranu donaciju još od završetka rata.
"Svim zainteresovanim ne možemo pomoći jer smo ograničeni brojem od 400 obroka dnevno, koje finansira grad Banjaluka", kaže Ilićeva i dodaje da Centar za socijalni rad odlučuje koja lica će imati prioritet.
"Broj zahtjeva za korištenje javne kuhinje 'Crvenog krsta' u Banjaluci do decembra 2009. godine povećan je za više od 50 odsto u odnosu na broj zahtjeva u 2008. godini", kažu u Centru za socijalni rad u Banjaluci.
Prema podacima s kojima trenutno raspolažu, u sljedećem periodu može se očekivati porast broja zahtjeva.
Po obrok dolaze i porodice s djecom
Saša Kljajić
SARAJEVO, BANJALUKA - Broj korisnika javnih kuhinja BiH je svakim danom sve veći, a najviše zabrinjava podatak da je sve više porodica s djecom, kao i fakultetski obrazovanih ljudi koji u ove ustanove dolaze po obrok, što ranije nije bio slučaj.
Pero Brkić, direktor "Karitasa" Vrhbosanske nadbiskupije, upozorava da je siromaštvo sve prisutnije i u kategorijama stanovništva koje ranije nisu imale potrebu za socijalnom pomoći.
"Čak četiri odsto korisnika 'Karitasovih' kuhinja u Sarajevu su fakultetski obrazovani ljudi, koji i pored visoke stručne spreme ne mogu pronaći nikakvo zaposlenje. Ti ljudi se jednostavno nisu prilagodili novonastaloj situaciji, ili su ušli u godine kada je teško pronaći posao", ističe Brkić.
Najveći broj takvih osoba su izbjeglice i ljudi koji su zbog ekonomske krize ostali bez posla.
Brkić kaže da je posebno zabrinjavajuće što oko 30 odsto korisnika javnih kuhinja čine porodice s djecom, a njihov broj se sve više povećava.
Naglašava da ljudima koji im se obrate za pomoć uvijek izlaze u susret i da niko ko je došao u "Crveni krst", "Merhamet", "Kruh sv. Ante" i "Karitas" u Sarajevu nije ostao gladan.
"U ovom gradu imamo 4.000 korisnika javnih kuhinja, što znači da je svaki stoti Sarajlija gladan. Situacija u Zenici je još teža jer ove usluge u tom gradu koristi dva odsto stanovništva", kaže Brkić i ističe da u zemljama Evropske unije usluge javnih kuhinja koristi svaki hiljaditi stanovnik.
Fahrudin Prlja, predsjednik "Merhameta" u Banjaluci, kaže da se broj zainteresovanih za usluge njihove javne kuhinje svakodnevno povećava i upozorava da većinu tih ljudi čine članovi porodica s djecom.
"Roditelji su ostali bez posla i jednostavno ne mogu prehraniti porodicu i potrebna im je privremena pomoć dok ne nađu novo zaposlenje", kaže Prlja.
Usluge "Merhametove" kuhinje u Banjaluci trenutno koriste 152 lica, a broj zainteresovanih je mnogo veći.
U ovoj organizaciji kažu da zbog ograničenih sredstava sa kojima raspolažu nisu u stanju izaći u susret svim licima kojima je ova vrsta pomoći neophodna.
Poseban problem za sve javne kuhinje je smanjen broj stranih donacija, na koje su se oslanjale ranije.
Željkica Ilić, sekretar Gradske organizacije "Crvenog krsta" Banjaluka, u okviru koje radi javna kuhinja, kaže da ova organizacija nije dobila nikakvu stranu donaciju još od završetka rata.
"Svim zainteresovanim ne možemo pomoći jer smo ograničeni brojem od 400 obroka dnevno, koje finansira grad Banjaluka", kaže Ilićeva i dodaje da Centar za socijalni rad odlučuje koja lica će imati prioritet.
"Broj zahtjeva za korištenje javne kuhinje 'Crvenog krsta' u Banjaluci do decembra 2009. godine povećan je za više od 50 odsto u odnosu na broj zahtjeva u 2008. godini", kažu u Centru za socijalni rad u Banjaluci.
Prema podacima s kojima trenutno raspolažu, u sljedećem periodu može se očekivati porast broja zahtjeva.