SARAJEVO, BANJALUKA - Osuđenici u BiH, koji po zakonu imaju pravo da izađu vani, ponekad to zloupotrebljavaju i više se ne vraćaju nazad.
Samo u prvih devet mjeseci prošle godine iz zatvora u BiH pobjeglo je oko 80 osuđenika, a najviše njih je to učinilo tako što je zloupotrijebilo zakonsku pogodnost, kao što je dopust da odu kući na vikend.
Bilo je i onih koji su pobjegli dok su radili van kruga zatvora ili prilikom sprovođenja u bolnicu.
Jedan od njih je i Radovan Stanković, koji je osuđen na 20 godina zatvora za ratni zločin u Foči. Pobjegao je u maju prošle godine dok je sprovođen u bolnicu u Foči radi pružanja zdravstvene pomoći.
Tri mjeseca kasnije Milorad Milaković iz Prijedora, kojeg je Sud BiH osudio na devet godina zatvora zbog organizovanog kriminala i trgovine ljudima, dobio je slobodan vikend, nakon čega je izašao iz zatvora, ali se više nije vratio. Iz zatvora u RS je na taj način u prvih šest mjeseci prošle godine pobjeglo 16 osuđenika. Većina njih je uhvaćena i vraćena u zatvor, ali ima i onih, među kojima su Milaković i Stanković, koji do sada nisu pronađeni.
U ministarstvima pravde RS i FBiH objašnjavaju da osuđenici prije dobijanja odobrenja za izlazak van kruga zavora prolaze strogu kontrolu, ali da nije uvijek jednostavno procijeniti ko će to zloupotrijebiti.
Prema Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija u FBiH i RS, svi osuđenici imaju pravo na slobodne dane i boravak van zatvora, nakon što steknu zakonske uslove za to. Međutim, tokom boravka na slobodi ne smiju napuštati teritoriju BiH.
Pogodnosti se dodjeljuju u cilju održavanja odnosa s porodicom, jačanja odgovornosti i samopouzdanja, osposobljavanja za lakše uključivanje za samostalan život i slično.
Prema važećim zakonima u BiH, osuđenici, nakon što odsluže određeni dio kazne, mogu četiri puta u jednom mjesecu dobiti odobrenje za kretanje van kruga zatvora u trajanju od 24 sata, dok jednom mjesečno mogu izaći u grad i ostati pet sati.
U slučaju smrti ili bolesti člana uže porodice, elementarnih nepogoda ili teških socijalnih slučajeva, imaju pravo da jednom godišnje dobiju dopust do sedam dana.
Takođe, mogu dobiti i šest dana boravka van zatvora za vlastite potrebe, jedan ili dva dana odsustva u vrijeme svog vjerskog praznika, a mogu izaći iz zatvora i za vrijeme praznika. Imaju pravo i na godišnji odmor koji provode u krugu porodice.
Međutim, vrsta pogodnosti, način korištenja i dužina trajanja zavise od klasifikacione grupe u koju je raspoređen osuđenik, krivičnog djela za koje je osuđen, izrečene kazne, ponašanja u zatvoru i raznih drugih čimbenika.
"Prije konačne odluke potrebno je mnogo provjera, jer nikada ne možete znati da li će zatvorenik pobjeći, sresti se s nekim, ali ni kako će okolina reagovati. Svi mogu podnijeti zahtjev, ali ne moraju dobiti potvrdan odgovor", kaže Rešad Fejzagić, pomoćnik federalnog ministra pravde za izvršenje krivičnih sankcija.
On ističe da se, nakon što zatvorenik podnese zahtjev za izlazak van kruga zatvora, provjerava i kako se on ponašao u zatvoru do tog perioda, njegov odnos prema radu i službenim licima, a uzima se u obzir i da li je disciplinski kažnjavan.
Nebojša Macanović, pomoćnik direktora za poslove prevaspitanja Kazneno-popravnog zavoda Banjaluka pojašnjava da o pogodnostima odlučuje rukovodilac ustanove ili osoba koju on ovlasti, a na prijedlog Službe za prevaspitanje.
Sticanje prava na korištenje pogodnosti dobija se nakon što osuđenik odsluži određeni dio kazne. Tako osobe osuđene na kaznu zatvora u trajanju do 10 godina za genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, neovlaštenu proizvodnju i promet drogama ili sprečavanje povratka izbjeglih i raseljenih lica pogodnost mogu da koriste prije izdržane jedne polovine kazne zatvora. Oni koji su osuđeni na više od 10 godina zatvora, bez obzira na vrstu krivičnog djela, pogodnost mogu dobiti nakon izdržane polovine kazne. U zavisnosti od krivičnog djela i dužine kazne, ima onih koji pogodnosti mogu da dobiju i nakon izdržane dvije trećine kazne zatvora, trećine ili četvrtine zatvorske kazne.
Osuđenici, takođe, imaju pravo na rad u krugu zatvora ili u preduzeću van zatvrskog kruga, za šta dobijaju i plate. O tim povlasticama odlučuju Uprava zatvora, policija i socijalni radnik.
Raspituju se i kod komšija
Nebojša Macanović ističe da se, prije nego što osuđenik dobije odobrenje da ode kući na slobodan vikend i slično, moraju obaviti provjere na terenu o tome kako će njegov izlazak uticati na sredinu u kojoj je do tada živio. Dešava se, kaže on, da se prilikom takvih provjera utvrdi da stanovništvo u sredini u kojoj je osuđenik živio nije saglasno s tim da on dođe kući, zbog čega mu ne može biti odobren odlazak.