SARAJEVO -Vijeće ministara BiH danas nije usaglasilo Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, a ministar pravde BiH Josip Grubeša zatražio je da mu se da dodatno vrijeme kako bi ga usaglasio.
"Krivični zakon i dalje čeka jer nema saglasnosti svih ministara, posebno kada je u pitanju član 145a", rekao je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pošto je izašao sa sjednice koja je bila još u toku kako bi novinarima saopštio detalje u vezi s ovim zakonom i dodao da je usvojen zapisnik s prošle sjednice, ali bez ove tačke dnevnog reda.
"Bilo je više varijanti kako da izađemo iz ove situacije, ali Krivični zakon i dalje čeka zato što nemamo opšte saglasnosti svih članova Savjeta ministara BiH o pomenutom članu i posebno o nekim detaljima", rekao je Šarović i naglasio da je zasad status quo u vezi s pomenutim zakonom.
Dodao je da je Grubeša zatražio dodatno vrijeme kako bi pokušao da još jednom obavi konsultacije s ostalim ministrima da bi do sljedeće sjednice Vijeća ministara došli do tačne formulacije oko koje bi se okupili svi ministri.
"Ukoliko to ne bude moguće, epilog je potpuno jasan zakon će ili biti povučen od strane ministra Grubeše ili bi išao u proceduru s glasovima većine i iza tog prijedloga sigurno neće stati svi članovi Vijeća ministara BiH", jasan je Šarović. Dodao je da su o svim spornim pitanjima vođeni korektni razgovori u Vijeću ministara BiH.
"Članovi Saveza za promjene, oni koji dolaze iz RS, nisu saglasni ni s posljednjim tekstom koji smo vidjeli kao sedmi pokušaj da se okupimo i dogovorimo. Mi nismo zadovoljni i što se nas tiče to je neprihvatljivo", naglašava Šarović. Naveo je da nije siguran da iza posljednje verzije stoji čak i sam ministar pravde BiH. U svakom slučaju, ističe on, ni u taj posljednji prijedlog nisu uvrštene primjedbe i preporuke iz RS.
"Dakle, nema saglasnosti i dalje i to je pitanje na čekanju", rekao je Šarović.
Vijeće ministara BiH je na prošloj sjednici utvrdilo izmjene Krivičnog zakona BiH, u kojima je, između ostalog, predviđeno kažnjavanje negiranja genocida ili zločina protiv čovječnosti zatvorom od pet do 10 godina. Tada je ministar pravde RS Anton Kasipović izjavio da je Vijeće ministara utvrdilo izmjene mimo stavova koje je dalo Ministarstvo kojem je on čelu. Naglasio je da je Ministarstvo pravde RS na vrijeme dostavilo primjedbe i sugestije. U Savezu za promjene tada su tvrdili da su uvažili sve primjedbe i zahtjeve Ministarstva pravde RS. Iako je Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH posvađao funkcionere iz RS, i jedni i drugi su tada obećali da zakon neće proći parlamentarnu proceduru.
Ministri su trebali da raspravljaju i o Nacrtu zakona o izmjeni Zakona o nezavisnim i nadzornim organima policijske strukture BiH. Na dnevnom redu je bio i Nacrt sporazuma o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju između Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske i Nacrt sporazuma o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga vazdušnog saobraćaja između vlada Srbije i Crne Gore i Savjeta ministara BiH. Ministri su trebali da raspravljaju i o Prijedlogu za zaključivanje memoranduma o razumijevanju između Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore o saradnji u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Šta traži RS
Negiranje genocida, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti smatra se krivičnim djelom samo u slučaju da je negiranje izvršeno na takav način da se poziva na nasilje ili mržnju prema određenoj grupi.
Pozivanje na nasilje predstavlja krivično djelo protiv javnog reda i mira, a imajući u vidu da je oblast javnog reda i mira, u skladu s ustavima BiH i RS, u isključivoj nadležnosti entiteta, ovo djelo ne može biti predmet inkriminisanja Krivičnog zakona BiH.
U članu 8. nacrta predložene riječi "njima podređenih fizičkih lica" potrebno je zamijeniti riječima "zaposlenih" ili da član 124. tačka d) ostane u važećoj formulaciji.
Član 9. nacrta kojim se mijenja član 145. tačka a) u suprotnosti je s Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno istim se krši član 10. konvencije na način da grubo ograničava slobodu izražavanja, kao i da isti može imati različite konotacije prilikom primjene u praksi.
Zanemarena je činjenica poštovanja Ustavom i zakonima definisanih nadležnosti, na način da je Konvencija o sajber kriminalu u zakonodavstvu BiH implementirana kroz krivične zakone RS, FBiH i Brčko distrikta, jer je oblast borbe protiv sajber kriminala u njihovim nadležnostima.
Stiže povjerenik za "Agrokor"
Ante Ramljak, povjerenik za "Agrokor", trebalo bi danas da se sastanke sa Denisom Zvizdićem, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, u Sarajevu.
Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je novinarima da nije upoznat sa detaljima posjete Ramljaka, povjerenika za "Agrokor" BiH.
"Vjerujem da će Ramljak iznijeti podatke sa sastanaka koje je obavio. Prava adresa je Kabinet predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Od Ramljaka se očekuje da iznese više detalja o planu koji se priprema u okviru 'Agrokora', a tiče se i zaposlenika 'Konzuma' i dobavljača i posebno se tiče projekta u vezi s povratkom 'Merkatora'", rekao je Šarović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.