SARAJEVO - Posebna zajednička sjednica oba doma Parlamentarne skupštine BiH održava se danas u Sarajevu.
Nikola Špirić (SNSD), poslanik u Predstavničkom domu BiH uputio je pitanje Denisu Zvizdiću, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH da odgovori šta je sa implementacijom reformske ekonomske agende.
On je ukazao na nepovjerenje građana u institucije, te da građani ne osjećaju pomake.
Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća minsitara BiH, odgovarajući na pitanje Špirića rekao je da su entitetske vlade, kao i Vijeće ministara BiH realizovali niz mjera, te da je okvirna dinamika realizacije reformske ekonomske agedne do oktobra sljedeće godine.
„Vijeće ministara realizovalo je 19 mjera, od 34“, rekao je Zvizdić, te je nabrojao neke od ključnih mjera koje su provedene, napomenuvši da je tu i Strategija u sekotru pravde.
Komentarišući odgovor Zvizdića, Špirić je rekao da sve to nema veze sa reformskom agendom, te da BiH ima dosta problema.
„Vijeće ministara pokazuje malokrvnost i BiH ne može krenuti takvim tempom naprijed“, rekao je Špirić.
Zdenka Džambas (HDZ BiH), delegat u Domu naroda, pitanje je uputila ministru sigurnosti Draganu Mektiću, a koje je u vezi sa aferom prisluškivanja hrvatskih političara i privrednika.
Džambas je rekla da je Mektić dao niz kontradiktornih izjava. Podsjetila je da je ministar prvo javnost informirao da su prisluškivali hrvatske zvaničnike, a nakon sat vremena kako nisu prisluškivani od strane OSA-a.
“Nakon dva dana govorite kako se radi o dezinformacijama, te kako sigurnosne službe u Bosni i Hercegovini poduzimaju samo one mjere koje im dopuštaju Ustav i zakoni radi zaštite strateških državnih interesa. Poslije svih navedenih izjava, Vi ponovno izlazite u javnost i govorite: ' Možda to ne bih trebao reći, ali mi nemamo tehničkih kapaciteta da nekoga možemo prisluškivati'. Obzirom da ste na ovakav način prihvatili ulogu glasnogovornika SIPA i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, štiteći i pravdajući njihovo postupanje u slučaju prisluškivanja hrvatskih političara i privrednika, potvrđujući to i nakon održanog sastanka direktora obavještajnih agencija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, tražim da nas detaljno informirate o poduzetim aktivnostima nadležnih institucija u vezi s eventualnim prisluškivanjem hrvatskih političara i privrednika, kao i istragom u vezi s aferom prisluškivanja v.d. glavne tužiteljice Bosne i Hercegovine“, kazala je Džambas.
Odgovorio joj je Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti, da je ovo pitanje upućeno direktno ministru zbog čega nije ni pripremao odgovor, te da će dobiti pisani odgovor od Mektića.
„Imao sam priliku o svemu ovome pratiti iz medija i sve je zbunjivalo javnost i to sam doživljavao kao osobne stavove. Očekujem da razriješimo sve ovo na način da ojačamo nadzor nad radom OSA i da napravimo jači nadzor nad sigurnosnim agencija unutar BiH. Mislim da je taj nadzor definiran prije dosta godina zakonima na neki način olabavio i da nam treba jači civilni nadzor“, kazao je Krešić.
Dodao je da se nekoliko osoba, koji rade u operativnom dijelu, plaše nadzora.
„Gdje god se ljudi plaše nadzora znači da nešto nije kako valja i nisu dobre ove afere. Tako na vidjelo izlaze slabosti koji su unutra prisutne“, kazao je Krešić dodajući da tu treba intervenirati I napraviti određena unaprijeđenja kada je u pitanju sistem nadzora.
Istakao je da misli da nad nekim od agencija ne postoji nikakav civilni i vanjski nadzor, a da unutarnje kontrole koje su u okviru agencija nisu dovoljne da bi provele kvalitetan nadzor.
Krešić je kazao da je, u vezi posljednje konstatacije Džambasove, važno da se sprovede istraga o svemu jer su izrečene mnoge teške riječi u BiH i da svi budu obavješteni na koji način, ko i kako je zloupotrebljavao ili nije, te u tom smjeru poduzimati određene radnje.
Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, kazao je danas da je zaključno sa 30. junom ove godine stanje javne zaduženosti BiH iznosilo 11,708 milijardi KM, od čega spoljni dug čini 8,075 milijardi ili 68,98 odsto, a unutrašnji 3,632 milijardi KM ili 31,02 odsto.
Prema njegovim riječima, zaključno sa navedenim datumom, ugovoreni strani krediti iznosili su ukupno 14,219 milijadi KM, od čega je angažovano 11 milijardi.
On je dodao da od 2,915 milijardi KM kredita raspoloživih za angažovanje uključuje sve ugovorene tranše, i one prema proširenom aranžmanu sa MMF-a, koje su predviđene za povlačenje poslije 30. juna ove godine.
Naveo je da je kreditorima za nepovučena kreditna sredstva od 1. januara do 30. juna ove godine po osnovu penala plaćena 631 hiljada KM.
Pitanje o trenutnom stanju ukupne javne zaduženosti BiH i stanju neangžovanih sredstava po odobrenim kreditima tražio je poslanik SBB Mirsad Isaković.
Odgovarajući na pitanje poslanika DF Mensure Beganović o šansama da BiH ispuni uslove za pretpristupne fondove za sektor poljoprivrede i zaštite okoline, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović istakao je da je BiH zbog nemanja Strategije ruralnog razvoja ostala uskraćena za 150 miliona evra u periodu od 2012. do 2017. godine.
„Ministarstvo je u zadnje dvije godine uložilo dodatne napore i okupilo najvažnije sudionike i postiglo politički dogovor da se krene u izradu strategije ruralnog razvoja, za šta su obezbijeđena i sredstva od dstranih donatora“, rekao je Šarović i naveo da je nacrt strategije pripremljen i da se čeka mišljenje entiteta i Brčko distrikta.
Prema Šarovićevim riječima, strategija bi, ukoliko dobije pozitivan stav, u periodu 2017-2020. godina vrijedila 75 miliona evra.
„Bez obzira na to, Evropska komisija nas samo zbog toga što smo se odlučili da idemo u izradu ovog strateškog dokumenta i što smo uradili njegov nacrt nagrađuje sa 25 miliona evra“, istakao je Šarović.
Kada je u pitanju zaštita životne okoline Šarović je rekao da od 2009. godine postoje pokušaji da se dođe do strateškog dokumenta, ali da je tek u maju ove godine izrađena Strategija prilagođavanja.
Navodeći da je od 2012. do 2017. BiH izgubila najmanje 120 miliona evra iz pretpristupnih fondova za projekte zaštite okoline, Šarović je rekao da u naredne tri godine Strategija prilagođavanja treba da obezbijedi BiH 70 miliona evra.
Martin Raguž (HDZ1990) postavio je pitanje Draganu Mektiću, ministru sigurnosti BiH.
“Kako ocjenjujete stanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na stvarne i potencijalne sigurnosne rizike i izazove kojima je izložena Bosna i Hercegovina“, pitao je Raguž.
U obrazloženju je naveo da s obzirom na učestale, vrlo često suprostavljene ocjene i interpretacije stanja sigurnosti, kao i glavnih sigurnosnih prijetnji, a koje dolaze iz različitih izvora, pa čak i od najodgovornijih subjekata kako u Bosni i Hercegovini pa i šire, važno je dobiti jasan odgovor na ovo pitanje.
Pošto Dragan Mektić nije na sjednici, odgovorio je njegov zamjenik Mijo Krešić.
„Ministarstvo sigurnosti zajedno sa agencijama za provođenje zakona prati i procjenjuje sigurnosno stanje unutar BiH i redovno o tome informira Vijeće ministara i oba Doma Parlamenta. Mi smo definirali izazove i podijelili ih u tri grupe: globalne, regionalne i unutarnje“, kazao je Krešić.
Dodao je da u ovoj i prošloj godini stanje sigurnosti zadovoljavajuće bez obzira na sve izazove i prijetnje koje se pojavljuju.
On je istakao da se s vremena na vrijeme pojavljuju neke nepravilnosti u radu s obzirom na 25.000 djelatnika u sistemu sigurnosti.
Kazao je da su ključni unutarnji izazovi terorističke prijetnje. Kazao je da se u tom kontekstu preduzimaju određene aktivnosti i da su terorističke prijetnje globalna opasnost.
„Izbjeglička kriza je također jedan dio unutarnjih izazova i sve je veći pritisak za BiH i tu smo svi skoncentrisani na sigurnost granice“, kazao je Krešić.
Rekao je da je jedan od prioriteta i borba protiv privrednog kriminala i korupcije te sumnjivo kreditiranje poreznih dugovanja, evidentiranje osoba koje se vraćaju sa stranih ratišta, izostanak bolje međusobne koordinacije i komunikacije među policijskim agencijama i sigurnosnih institucija u BiH.
Denis Bećirović (SDP BiH), poslanik u Predstavničkom domu, uputio je pitanje Ministarstvu odbrane BiH, šta se čini jer se flagrantno krši Dejtonski sporazum i Sporazum koji su potpisale zemlje u regionu, a u kojem su određeni limiti kada je u pitanju naoružavanje.
On je u Parlamentu BiH danas ustvrdio da se Srbija i Hrvatska naoružavaju sve više i više i optužio predstavnike u Ministarstvu odbrane BiH da ništa ne čine po tom pitanju, nego čak govore i o nekakvoj demilitarizaciji.
Na pitanje Bećirovića odgovorio je Boris Jerinić, zamjenik ministra odbrane BiH kazavši da postoji Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, te da Ministarstvo vrši analizu u skladu sa nadležnosti.
„Sporazum koji je potpisan 1996.godine između Hrvatske, Srbije, Srne Gore i BiH utvrdio je gornji limit u pet kategorija naoružanja, tenkovi, oklopna vozila, borbeni avioni, jurišni helikopteri i borbena vozila s kalibrom do 85 milimetara“, rekao je Jerinić, te dodao da kad se sve sagleda kada su u pitanju informacije koje posjeduje Ministarstvo odbrane BiH, ni jedna članica ne posjeduje naoružanje iznad limita.
Iznoseći podatke u procentima, Jerinić je rekao da BiH čak posjeduje više aviona i tenkova od susjeda.
Nakon izlaganja Jerinića, Bećirović je u komentaru proučio Denisu Zvizdiću da educira pomoćnike ministara da predsjednik Srbije kaže da su jači u naoružanju od svih država bivše Jugoslavije, te da se iz toga vidi da se krši Aneks 5 i Dejtonski sporazum.
„Ovdje se priča o demilitarizaciji, i govori da treba smanjiti broj vojnika. Od sada će svaki zvaničnik u BiH koji to spomene biti proglašen neprijateljem broj jedan“, rekao je Bećirović i dodao da će tražiti pismeni izvještaj o svemu i da će ponovo na sjednici Predstavničkog doma BiH za 30 dana postaviti isto pitanje.
Damir Arnaut (SBB), poslanik u Predstavničkom domu BiH postavio je pitanje kada će Ministarstvo vanjskih poslova BiH početi poštovati ljudska prava i karijerna prava ambasadorice u Holandiji, Mirsade Čolaković.
„Ona je dobro obavljala svoje dužnosti. Ona je najzaslužnija što nije došlo do razvodnjavanja Rezolucije o genocidu„ kaže Arnaut.
Međutim, niko iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, a ni iz Vijeća ministara nije mogao da odgovori na njegovo pitanje, jer nema ministra.
„Razočaran sam što se ministar Crnadak na ovakav način odnosi se prema nama. Zamoliću mog kolegu Maria Karamatića, delegata u Domu naroda koji je rekao da ga je vidio na sjednici Doma naroda BiH Igora Crnatka, pa ću ga zamoliti da me upozna s ministrom“, rekao je Arnaut.
Odgovarajući na pitanje Aleksandre Pandurević (SDS), poslanika u Predstavničkom domu BiH o energetskoj politici, posebno u elektroenergetskom sektoru, Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao da je od 2015. godine u fazi prilagođavanja zakonodavstva u oblasti energetike sa trećim energetskim paketom.
„Održano je 11 sastanaka sa entitetskim ministrima, prije svega radi usaglašavanje zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH koji bi bio usklađen sa trećim energetskim paketom i zakonom o uspostavi novog operatora prenosnog sistema“, rekao je Šarović.
Po pitanju električne energije, Šarović kaže da je taj zakon prilagođen dogovorenim rješenjima, prije svega, kada je u pitanju budući model operatora prenosnog sistema.
„Takozvano vlasničko razdvajanje s obzirom da sadašnje stanje uvođenja i održavanje sistema kroz dvije kompanije Elektroprenos i NOS BiH, tu je jasan stav Energetske zajednice nije u skladu sa trećim energetskim paketom. U praktičnom smislu nova kompanija koja bi imala ulogu operatora prenosnog sistema u skladu sa usaglašenim rješenjem bi se formirala spajanjem Elektroprenosa i NOS-a BiH“, rekao je Šarović.
Dodao je da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa sa energetskom zajednicom i entitetskim resornim ministrima utvrdilo prijedloge oba zakona - o regulatoru i operatoru prenosnog sistema. Oba prijedloga zakona usaglašena su sa trećim energetskim paketom i na mišljenju su u entitetskim vladama.
„Ukoliko ta mišljenja dođu, taj zakon bi se našao u Parlamentu BiH i onda bi BiH bila skinuta sa liste zemalja pod sankcijama Energetske zajednice“, rekao je Šarović.
Tvrdi da Eelektroprenosna kompanija u svom sjedištu i u okviru četiri područna područja - Banjaluka, Mostar, Tuzla, Sarajevo - ima značajan broj građevinskih objekata tako da bi se bez problema mogao obezbijediti prostor bilo gdje, najmanje za rezervni centar sa minimalnim troškovima, eventualno za adaptaciju.
„Elektroprenosna kompanija svake godine u budžetu ima na raspolaganju sredstva za investicije od oko 40 miliona KM. Znači da krediti koje uzima NOS BiH ne bi bili potrebni“, rekao je Šarović.
Nakon izlaganja ministra, uslijedio je komentar Aleksandre Pandurević koja je konstatovala da je suština to da je neko znao da će se praviti zakon, a kad se usvoji, NOS ne bi imao riješeno pitanje i rezervnog centra.
„Bilo je mnogo bitnije da se NOS bez saglasnosti nadležnih institucija zaduži za 2,3 miliona KM da bi se kupila zgrada u Palama nacrtana u tenderu. Zgrada je dva dana prije javnog poziva upisana na privatno vlasništvo, značajna sredstva završiće u džepovima ljudi koji su umiješani u ovo. Nadam se da Tužilaštvo BiH neće ostati slijepo na očit primjer korupcije, nepotizma i zloupotrebe položaja“, kazala je Pandurević.
Na dnevnom redu je 25 pitanja poslanika upućenih Vijeću ministara BiH. Sjednici ne prisustvuju Marina Pendeš, ministrica odbrane BiH i Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH. Umjesto njih će na sjednici biti zamjenici.
U Sali je sveukuno 37 poslanika i delegata, a ovo je druga sjednica u ovom mandatu. Inače, Predstavnički dom broji 42 poslanika, a Dom naroda Bih 15 deleagata.
Sjednica se održava na ivici kvoruma.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.