BiH

Počeo dijalog o reformi pravosuđa u BiH

Počeo dijalog o reformi pravosuđa u BiH
Počeo dijalog o reformi pravosuđa u BiH
Srna

BANJALUKA - U Banjaluci je počeo strukturalni dijalog sa EU o reformi pravosuđa u BiH koji su dogovorili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton.

Na dvodnevnom skupu koji je u Administrativnom centru Vlade otvorio komesar EU za proširenje Štefan File učestvuju predstavnici vlasti RS, Federacije BiH, zatim  BiH, te EU.

File je danas u Sarajevu istakao da je cilj strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa stvaranje nezavisnog, nepristrasnog i samostalnog pravosudnog sistema u BiH. On je nakon sastanka sa članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićom ocijenio da će to značiti konsolidaciju pravne države i početak faze koja se zove "više EU u BiH".

Prvi dan strukturalnog dijaloga biće na političkom, a drugi na ekspertskom nivou.

U radu prvog sastanka učestvuju predsjednik Dodik, predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić, ministar pravde Džerard Selman i ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Željka Cvijanović.

Dnevni red

Prvi dan strukturalnog dijaloga biće na političkom, a drugi na ekspertskom nivou

Sastanku prisustvuju predsjedavajući Vijeća naroda RS Momir Malić, ministar unutrašnjih poslova RS Stanislav Čađo, pravni ekspert Miroslav Mikeš, ministar pravde FBiH Zoran Mikulić, predsjednik FBiH Živko Budimir, ministar pravde BiH Bariša Čolak, ministar bezbjednosti Sadik Ahmetović, direktor Direkcije za Evropske integracije Nevenka Savić, te ambasador BiH pri EU Osman Topčagić, kao i predstavnici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.

Narodna skupština RS usvojila je zaključke kojima se definiše stav parlamenta poslije postignutog dogovora sa EU o vođenju dijaloga o reformi pravosuđa, te preporuke kojima se određuju kratkoročne i dugoročne akcije tokom reformi, dok je Vlada RS pripremila dokument koji predstavlja osnovu za raspravu.

Predstavnici RS insistiraće na bržem procesuiranju ratnih zločina, a posebno zločina nad srpskim stanovništvom koji nisu dospjeli do sudova, prestanku retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH i razdvajanju apelacione nadležnosti Suda BiH.

Dodik: RS neće Vrhovni sud BiH

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Srpska ne prihvata formiranje vrhovnog suda BiH, jer to nije neophodna praksa ni u EU.

"Ne sporimo neki oblik suda i tužilaštva na nivou BiH, ali bi u svakom slučaju trebalo da bude isključena retroaktivna primjena zakona. Nećemo pristati ni na objedinjavanje, kako neki predlažu, pravosudnog budžeta, jer to ne bi bilo efikasno", rekao je Dodik na otvaranju strukturalnog dijaloga.

Predsjednik Srpske ocijenio je da je reforma pravosudnog sistema, koju je proveo OHR, loša i neuspješna.

On je naglasio da pravosudne institucije BiH treba udaljiti od upliva stranaca koji su do sada uticali na konkretna rješenja.

"Nekima u BiH odgovara upliv stranaca u pravosudne institucije i ta praksa mora biti prekinuta", rekao je Dodik.

On je naglasio da će stavovi Srpske u strukturalnom dijalogu biti zasnovani na Ustavu BiH i evropskoj praksi.

Čolak: Brže do statusa kandidata za EU

Ministar pravde BiH Bariša Čolak izrazio je uvjerenje da će otpočinjanje strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH sa EU doprinijeti što bržoj aplikaciji zemlje za status kandidata za članstvo u Uniji.

Tokom obraćanja na početku strukturalnog dijaloga u Banjaluci Čolak je ukazao na nedostatke u funkcionisanju pravosuđa u BiH, na nedostatak specijalizovanih sudova u BiH, koji bi trebalo da se bave ekonomskim i finansijskim pitanjima, jer su sudovi pretrpani velikim brojem predmeta iz komunalne djelatnosti.

On je rekao da u Federaciji BiH postoje redovni sudovi, dok je Srpska napravila napredak formirajući privredne sudove.

"Osnovni sudovi ne bi trebalo da rješavaju predmete iz komunalne djelatnosti", naveo je Čolak, ističući da je evidentan i nedostatak u pravosuđu BiH zbog nepostojanja Vrhovnog suda BiH koji bi rješavao najkrupnije i najsloženije slučajeve, uključujući i procesuiranje za ratne zločine.

Čolak je zaključio da bi nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH trebalo jasno razgraničiti od entitetskih sudova.

Vezana vijest:

File: Stvoriti nepristrasno pravosuđe u BiH

Najčitanije