SARAJEVO - Postupak protiv suspendovanog glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gorana Salihovića počeo je danas ulaganjem materijalnih dokaza disciplinskog tužioca.
Za prve tri tačke disciplinske tužbe javnost je bila isključena, u skladu s ranijom odlukom radi zaštite tajnih podataka. Među tim dokazima su i snimci određenih telefonskih razgovora.
Za posljednje dvije tačke tužbe u dokaze je uloženo više dopisa na relaciji Kancelarija disciplinskog tužioca Tužilaštvo BiH. Alena Kurspahić, v.d. glavnog disciplinskog tužioca, uložila je informacije o postupanju osoblja kabineta glavnog tužioca Hasana Pleha i Emila Pinkasa.
Prema ovim dokumentima, oni su saslušali bivše i sadašnje ministre Vjekoslava Bevandu, Zlatka Lagumdžiju i Nikolu Špirića.
Ova tačka tužbe tereti Salihovića da je neovlaštenim osobama omogućio da obavljaju saslušanje. Tužba ga tereti i za nedostavljanje informacija disciplinskom tužiocu. U vezi s tim, Kurspahićeva je uložila nekoliko dopisa iz kojih proizlazi da je od Salihovića i njegovog zamjenika Bože Mihajlovića zatražena određena dokumentacija i da je nakon odgovora Tužilaštva, tužilac Mihajlović sutradan obavijestio disciplinskog tužioca da nisu dostavljene sve tražene informacije.
Na kraju su, kako je kazala Kurspahićeva, dostavljene još tri službene zabilješke koje predstavljaju transkript određenih razgovora.
Branilac Rifat Konjić kazao je da određeni broj naloga suda nije bio u skladu sa zakonom i da su neke stvari izvučene iz konteksta. U vezi s tužbom za neovlaštena saslušanja, Salihović je novinarima nakon prvog ročišta izjavio da zakon "jasno omogućava da saslušanja mogu obavljati stručni saradnici, istražioci i policijski organi po nalogu tužioca". Kad je u pitanju tužba za nedostavljanje informacija, tvrdi da je on dostavio što je disciplinski tužilac tražio, a da se poslije ispostavilo da je tužilac "mislio da je tražio više".
"Nisam počinio korupciju, nisam uzimao novac, nisam ničiji politički oponent. Možda smo mi pokrenuli neke velike stvari pa smo zasmetali... Ništa ja nisam odugovlačio. Nečije političke ili predizborne želje za nekim hapšenjima... nisam dozvolio", istakao je Salihović.
On, kao i branilac Konjić, su kazali da bi bili sretni da je javnost mogla prisustvovati cjelokupnom izvođenju dokaza. Konjić je ocijenio da odbrana nije u ravnopravnom položaju, jer joj se dokazi daju na "kašičicu". Materijalni dokazi disciplinskog tužioca, kako je kazao, dočekali su ga tek na ročištu u petak.
Naredno ročište pred Prvostepenom disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća je 31. januara. Očekuju se prvi svjedoci disciplinskog tužioca, koji je predložio saslušanje četiri tužioca Tužilaštava BiH: Bože Mihajlovića, Dubravka Čampare, Mirze Hukeljića i Eldine Biuk.
Na pripremnom ročištu održanom 10. januara Disciplinska komisija donijela je odluku o pokretanju disciplinskog postupka, nakon što su obje strane iznijele plan izvođenja dokaza.
U korist Gorana Salihovića iskaz bi trebalo da daju Milorad Dodik, predsjednik RS, Nikola Špirić, poslanik SNSDa u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Dragan Mektić, ministar bezbjednosti, i novinar Mato Đaković.
Kancelarija disciplinskog tužioca tereti Salihovića da je propustio da traži svoje izuzeće u predmetima kada je postojao sukob interesa, da se upustio u neprimjerene kontakte sa sudijom ili strankama u postupku, omogućio vršenje dužnosti tužioca osobama koje za to nisu zakonom ovlaštene, miješao se u postupanje sudije ili tužioca.
Salihović je navode disciplinskog tužioca odbacio kao netačne.
Uporedo sa disciplinskim postupkom, Tužilaštvo BiH vodi krivičnu istragu protiv Salihovića.