SARAJEVO - Nakon šest godina čekanja Direkcija za upravljanje pasivnim podbilansom FBiH uskoro treba početi da vraća imovinu firmi vrijednu više od milijardu KM koja se nalazi u inostranstvu.
Naime, Parlament FBiH bi narednih dana, kako se očekuje, trebalo da potvrdi imenovanje rukovodstva te direkcije, za čijeg je direktora Vlada FBiH odlučila predložiti Senada Rahimića iz Agencije za privatizaciju FBiH (APF), od koje se preuzimaju poslovi iz pasivnog podbilansa. Osim direktora, treba biti potvrđen i Upravni odbor.
Rahimić je istakao da će Direkcija za pasivni podbilans odmah početi sa vraćanjem imovine za koju imaju podatke, ali da će podnositi i krivične prijave protiv direktora i nadzornih odbora firmi iz FBiH zbog "skrivanja" te imovine.
"Imamo ulazne podatke o broju predmeta. Njih je na stotine. Međutim, nisu kompletirani i nastavićemo utvrđivati imovinu. Moraću biti surov pa podnositi krivične prijave. Prošle godine smo u APF saznali da 'Borac' ima imovinu u inostranstvu, a prikazali su da su je 1999. godine prodali. KTK Visoko je prodao imovinu iz pasivnog podbilansa u Kragujevcu, a to nije smio. Daćemo nalog da budu poništeni ti ugovori", dodao je Rahimić.
Naglasio je da prioritetno, po potvrđivanju rukovodstva Direkcije, treba ovu instituciju upisati u sudski registar kako bi sticala pravo upisa imovine u inostranstvu, o čijoj će sudbini odlučivati Vlada FBiH, kojoj i pripada ono što je u pasivnom podbilansu.
Duljko Hasić, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, istakao je da su nastali veliki gubici imovine zbog propusta vlasti jer je prošlo šest godina od kako je trebalo da bude formirana Direkcija za pasivni podbilans, a deset od Sporazuma o sukcesiji, nakon kojeg su zemlje bivše Jugoslavije zaštitile i vratile svoju imovinu.
"Gubici su jer imovina nije u funkciji, neko je drugi koristi i preduzeća koja su formirana na njoj su pred stečajem i time se gubi dosta imovine. Dosta imovine je skriveno zbog mešetara, a APF i kantonalnim agencijama za privatizaciju može se prigovoriti što nisu tu svu imovinu evidentirale, a morale su", rekao je Hasić.
Dodao je da se ogromna imovina nalazi u Srbiji, sa kojom je potrebno potpisati bilateralni sporazum o imovinsko-pravnim odnosima, te u Hrvatskoj, sa kojom treba urediti odnose, dok malo imovine bh. firme imaju u Crnoj Gori i Sloveniji.
"Vrijednost imovine je ogromna. Samo u Srbiji ima više od 1.000 objekata, poput salona, skladišta, prodajnih prostora. Početkom rada Direkcije dobijamo šansu da ona bude vraćena", kazao je Hasić.
Među imovinom koja se nalazi u pasivnom podbilansu su i odmarališta u mjestu Gradac na hrvatskom Jadranu, kao što su "Saobraćajac", "Vila Bosanka", "Đuro Salaj". Za neke od njih granski sindikati tvrde da su oni vlasnici, te su pokrenuli postupak vraćanja te imovine.
Rahimić je istakao da je ta imovina vlasništvo preduzeća i da za to postoje dokazi.
"Kada je riječ o vraćanju imovine iz pasivnog podbilansa, ne očekujemo probleme u većini slučajeva, osim tamo gdje su na toj imovini formirana preduzeća u Srbiji, kao što je imovina 'Agrokomerca', 'Hepoka'", kazao je Rahimić.
Prema njegovim riječima, postoji i imovina na Kosovu, kao što su vagoni željeznica FBiH i RS, od kojih svaki vrijedi dva miliona KM, te da ima i dionica bh. firmi u preduzećima u inostranstvu, koje će trebati utvrditi.
Naglasio je da ne može procijeniti kada bi mogao biti završen posao povrata i uknjižbe bar one imovine za koju ne očukuju probleme i dodao da će tamo gdje nema nikakvih smetnji odmah ući u posjed i predlagati Vladi FBiH šta da s njom radi.