BANJALUKA, SARAJEVO - Održavanje stranačke discipline nakon oktobarskih izbora u BiH je postalo sve teže, o čemu svjedoče brojna isključenja, politički "prebjezi", pa čak i osnivanja novih stranaka u BiH, a sudeći po broju "prebjega" ovaj trend će sigurno biti nastavljen.
Naime, do sada je desetak političara napustilo svoje političke organizacije, što zbog neslaganja sa potezima stranačkog rukovodstva, što zbog ličnih interesa i loših izbornih rezultata. Analitičari takve poteze ocjenjuju vrlo jednostavno - kao beskrupuloznu borbu za rukovodeće fotelje.
Posljednji takav slučaj se desio sa bivšim kandidatom HDZ 1990 za potpredsjednika RS Željkom Matićem, koji je iz stranke isključen jer je bez odobrenja vrha stranke prihvatio posao savjetnika u Kabinetu Emila Vlajkija, potpredsjednika RS, svog protivkandidata.
Najveći politički rašomon se desio u PDP-u, gdje je na rukovodeće funkcije ostavku dalo nekoliko funkcionera, uključujući i Slobodana Nagradića, potpredsjednika stranke, te Pericu Bundala i Radenka Đuricu, zbog, kako je kasnije navedeno, razilaženja oko glasanja za delegate u Vijeću naroda RS, te ličnih razloga.
Ništa bolje nije prošla ni Čavićeva Demokratska partija čije je redove odlučila da napusti Slavica Jovanović, poslanik u NS RS, i priključi se vladajućem SNSD-u, te Branislav Škobo, jedan od osnivača ove partije, zbog, kako je u trenutku napuštanja stranke naveo, neslaganja sa predsjednikom stranke Draganom Čavićem o vođenju unutarpartijske politike.
Prvi "prebjeg" nakon oktobarskih izbora se desio isključivanjem iz stranke potpredsjednika DNS-a Jovana Hadži Mitrovića, koji je potom, zajedno s nekoliko opštinskih odbora iz istočnog dijela RS, odlučio pristupiti SNS-u.
HSP je neposredno nakon izbora napustilo više uglednih članova iz Čapljine i Posušja, nakon čega su pristupili novoosnovanoj Hrvatskoj stranci prava Herceg Bosne, dok je iz evidencije BPS-a izbrisan Kerim Lučarević, zajedno sa još četiri visoka funkcionera zbog, kako je navedeno u saopštenju ove stranke, "rada za tajkunske interese".
Analitičari ocjenjuju da to samo svjedoči o nerazvijenosti političke scene, te smatraju da se krajnje čudno ponašaju one političke partije koje primaju članove koji su napustili svoje političke matice.
"Sve to liči kao da se radi o promjeni fudbalskog kluba, a ne o promjeni ideološke i političke orijentacije, što je čista menadžerizacija politike. U zapadnim demokratijama je to nezamislivo i kada se desi krećete od dna, a ne od vrha", ističe politički analitičar Miloš Šolaja.
On napominje da takvi političari nemaju nikakav kredibilitet jer bi ga ostvarili u prethodnoj partiji kroz glasove, već je očigledno da se tu samo radi o beskrupuloznoj borbi za rukovodeće fotelje.
Zbog toga se, prema njegovim riječima, sve odražava na unutarpolitičku scenu koja je nestabilna i krhka, a koja bi trebalo da bude generator koji će pokretati sve ostale stvari u zemlji.
Miodrag Živanović, profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, smatra da takva politička praksa pokazuje ništa drugo do činjenicu da na političkoj sceni BiH postoji veliki problem sa moralnim osobinama pojedinaca, kao i sa političkim identitetom.
"Partije nemaju strategije i programske vizije i kada se prave koalicije onda se ne gleda ko s kim ide u koaliciju, već samo da se dobije parlamentarna većina", objašnjava Živanović, napominjući da će puno vremena proći dok se ovakva politička praksa ne eliminiše.