MOSTAR - Ustavni sud BiH se prilikom donošenja odluke o zahtjevu Kluba delegata hrvatskog naroda u Domu naroda parlamenta BiH u vezi Statuta grada Mostara nije držao međunarodnih normi, nego je, kao i do sada, donio političko rješenje koje su utemeljile međunarodne i bošnjačke sudije, rekao je podnosilac apelacije i predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda Ivo Miro Jović.
Komentarišući odluku od petka Ustavnog suda BiH o zahtjevu ovog kluba delegata za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH, Ustava Federacije BiH, odluke visokog predstavnika kojom se proglašava Statut grada Mostara, kao i samog Statuta, Jović je rekao da ta odluka koja je, kako kaže, trebalo da ublaži gnjev Hrvata zbog neprihvatljivog stanja u "gradu slučaju", nije dobra.
On naglašava da Hrvati ovakvom odlukom gube, a ne dobijaju ništa, te da je ključna stvar koju je trebao sud da uraditi trebala da bude zasnovana na volji građana, što nije urađeno.
Jović je rekao da je sud imao sve dokaze o kršenju prava Mostaraca, ali da je postupio suprotno sudskom pravu.
On smatra da bi se sada kada je Mostar "ostao grad slučaj, radi ujednačavanja kriterijuma življenja u BiH, isti izbori trebali napraviti i u Sarajevu i Banjaluci".
''Ne može se ovim ništa zacementirati. Ostaje nam dalje borba za BiH, jednaku zemlju u kojoj Hrvati ne mogu biti poniženi, i u kojoj njihova elementarna prava ne mogu biti tako gažena. To mora jednom stati jer BiH nema budućnost na drugi način'', rekao Jović, koji smatra da je potreban sastanak svih hrvatskih političara po ovom pitanju.
Da borba treba biti nastavljena mišljenja je i zastupnik podnosilaca apelacije, odnosno Kluba delegata hrvatskog naroda u Doma naroda parlamenta BiH, Božo Žepić koji kaže da je samo djelimično ispravljena diskriminacija prema Hrvatima.
Žepić je rekao da se ništa spektakularno ne može dogoditi "kada se zna na koji način se donose odluke u Ustavnom sudu" i dodao da bi zbog svega "Mostar pravdu trebalo da potraži u Strazburu".
''Mislim da bi to trebalo zatražiti i da postoje realne šanse da se tamo dokaže ono što se ovdje nije moglo dokazati, odnosno što ovdje nije moglo proći s obzirom na sastav suda i njihovog odlučivanja. To pokazuje i ova odluka koja je jednim dijelom i proturječna sama sebi'', kaže Žepić.
Razmatrajući zahtjev Kluba delegata hrvatskog naroda u Domu naroda parlamenta BiH, Ustavni sud BiH donio je odluku o djelimičnoj izmjeni Statuta Mostara koji je nametnuo visoki predstavnik Pedi Ešdaun 2004. godine, te Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim u dijelu koji se odnosi na to da se isti broj vijećnika bira sa područja šest bivših mostarskih opština iako imaju različit broj birača.
Neustavna je, smatra Ustavni sud i odredba prema kojoj građani iz centralne gradske zone ne mogu birati predstavnike za Gradsko vijeće, kao ni vijećnike koji bi ih zastupali uz vijećnike iz gradskih izbornih područja za cijeli Mostar.
Najspornije odredbe Statuta, a protiv kojih je Klub Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH podnio apelaciju nisu usvojene, a to je odluka o zastupljenosti konstitutivnih naroda u Gradskom vijeću Mostara, te izbor gradonačelnika.
Prema Statutu u Gradskom vijeću Mostara bez obzira na veći broj Hrvata u gradu jedan narod može imati maksimalno 15 vijećnika, a minimalno pet od ukupno 35 vijećnika, a gradonačelnik se ne bira direktno na izborima, već ga bira Gradsko vijeće iz reda izabranih vijećnika.
Ustavni sud je zaključio da odredbe Izbornog zakona i Statuta, kojima je propisan donji i gornji limit zastupljenosti konstitutivnih naroda u Gradskom vijeću, ne diskriminišu hrvatski narod u ostvarivanju njihovih prava iz Ustava BiH.