SARAJEVO - Savjet ministara BiH usvojio je u srijedu većinom glasova Prijedlog zakona o sistemu državne pomoći u BiH i uputili ga u paralamentarnu proceduru, čime se ispunjava još jedan važan uslov koji je postavila Evropska unija.
Kako je saopšteno iz Savjeta ministara, ovaj zakon uspostavlja i osigurava konkurentske tržišne uslove, kao i izvršavanje obaveza BiH po zaključenim međunarodnim ugovorima.
"Ovaj zakon ima za cilj izgradnju sistema državne pomoći i uspostavu bolje koordinacije u usmjeravanju javnih sredstava u razvojne projekte, uz fokusiran podsticaj privredi u pravcu poboljšanja konkurentnosti zemlje i ravnomjernog razvoja svih krajeva BiH", saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.
Naglašeno je da su davaoci državne pomoći BiH, RS, FBiH, Brčko distrikt, kantonalne, gradske i opštinske uprave te svako pravno lice koje dodjeljuje državnu pomoć, a korisnici su privredni subjekti koji učestvuju na tržištu putem proizvodnje i trgovine robe ili usluga.
"Zakonom se utvrđuju nadležna tijela za primjenu i provođenje odredbi ovog zakona, poseban savjet za državnu pomoć BiH. Radi se o instituciji zaduženoj da osigura dosljednu primjenu ovog zakona na cjelokupnoj teritoriji BiH, a činit će je po dva predstavnika Savjeta ministara BiH i entitetskih vlada te jedan predstavnik Vlade Brčko distrikta", navodi se u saopštenju.
Ovaj savjet bi trebalo da postane potpuno operativan u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona, a podzakonski akti će biti doneseni u roku od tri mjeseca od njegovog osnivanja. Predviđeno je da se u savjetu, koji ima sedam članova, odluke donose sa šest glasova, s tim da to podrazumijeva glas najmanje jednog člana iz svakog konstitutivnog naroda u BiH.
Kako je potvrđeno, ovaj savjet finansiraće se iz budžeta institucija BiH, a ne i iz dva entietska budžeta kako je bilo alternativno rješenje koje nije dobilo podršku ministara iz FBiH.
Safet Halilović bio je jedini ministar koji nije podržao Prijedlog zakona o državnoj pomoći u BiH, a kaže da je imao mnogo razloga.
"To je potpuno nekonzistentan dokument. Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, ovo vijeće za državnu pomoć je nezavisno državno tijelo. Ono nije ni nezavisno, ni državno. Imali smo različita mišljenja Vlade FBiH, koja se zalagala da to bude isključivo državno tijelo, i Vlade RS koja je zahtijevala tri izvora finansiranja, entiteta i Vijeće ministara. Na kraju se glasalo za dvije alternative a i bez toga zakon je pun nedorečenosti i nelogičnosti", obrazložio je Halilović, ministar Stranke za BiH, koja je sad u opoziciji.
Ovaj prijedlog zakona razmatraće poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH i imaće mogućnosti za korekcije u amandmanskoj fazi. Ranije je predsjednik SDA Sulejman Tihić izjavljivao da nije sporan ovaj zakon, te da bi njegovo usvajanje moglo biti plod političkih dogovora i dio paketa sa zakonom o popisu stanovništva, provedbom odluke Evropskog suda za ljudksa prava u slučaju "Sejdić-Finci" ali i formiranjem Savjeta ministara.
Savjet ministara u srijedu je ponovo produžio mandat vršiocu dužnosti direktora Uprave za indirektno oporezivanje Miri Džakuli. Ovo je drugo produženje mandata iako je konkursna procedura odavno završena, ali nema političkog dogovora za imenovanje.
Odgovori za EK do 31. avgusta
Savjet ministara BiH usvojio je u srijedu Informaciju Direkcije za evropske integracije o izradi odgovora na tehničke informacije koje zahtijeva Evropska komisija, a u vezi su sa strukturalnim dijalogom o reformi pravosuđa u BiH.
"Svrha dokumenta je analiza stanja pravosudnog sistema u BiH, nakon čega je planirano da Evropska komisija objavi preporuke za unapređenje ovog sektora. BiH se obavezala da će odgovore na tehničke informacije koje zahtijeva Evropska komisija dostaviti do 31. avgusta 2011. godine", saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.