STRAZBUR - Parlamentarna skupština Savjeta Evrope pohvalila je juče priznanje vlasti BiH o učešću u nezakonitom pritvaranju osumnjičenih za terorizam, pozivajući parlamente svih 47 zemalja članica, među njima i BiH, da osiguraju rehabilitaciju žrtava mreže tajnih zatvora CIA širom Evrope i pruže im adekvatnu kompenzaciju.
To se navodi u rezoluciji Skupštine, usvojenoj nakon burne rasprave o rezultatima istrage Švajcarca Dika Martija, specijalnog reportera Savjeta Evrope, o navodnim tajnim letovima i nezakonitim pritvaranjima osumnjičenih za terorizam. Istraga je otvorena još 2005. godine, nakon što su `Vašington Post` i `Hjuman rajts voč` izašli s tvrdnjama o postojanju mreže tajnih zatvora širom Evrope.
Parlamentarci su podržali Martijev izvještaj, navodeći da se s velikom sigurnošću može reći da je mrežom zatvora upravljala CIA u okviru programa nazvanog `Jako važni pritvorenici`.
Uz Kanadu, BiH je jedina zemlja koja je priznala učešće u pritvaranju i isporučivanju osumnjičenih terorista, koji su, po mišljenju parlementa Savjeta Evrope, bili nezakoniti.
Marti, inače bivši švajcarski tužilac, izjavio je da se u slučaju BiH priznanje odnosi na pritvaranje i isporučivanje Amerikancima tzv. alžirske grupe, među njima nekih i sa bh. državljanstvom. Članovi `alžirske grupe`, uglavnom naturalizovani bh. državljani, isporučeni su Amerikancima početkom 2001. godine. To je, prema Martijevim riječima, učinjeno na zahtjev tadašnjeg američkog ambasadora u BiH.
`Riječ je o potpuno nezakonitim pritvaranjima`, rekao je Marti, ističući da mu je `drago što su bh. vlasti, za razliku od nekih drugih vlada, to i priznale`.
Marti, koji je drugi izvještaj objavio 11. juna, juče je bio izložen snažnoj kritici poslanika nekih prozvanih zemalja, pogotovo Rumunije, koji su ga optuživali da je napisao izvještaj ravan romanu naučne fantastike, do nekih koji su ga nazvali antiameričkim. Međutim, neki od poslanika, poput Finca Antija Kaikonena, pohvalili su Martijev izvještaj, tvrdeći da `zemlje koje prihvate praksu nezakonitih pritvaranja neće biti ništa bolje od terorista`.
Marti se branio da izvještaj nije usmjeren protiv SAD, ističući da je `nevjerovatno što su mnoge vlade pristale da učestvuju u nezakonitom prebacivanju i pritvaranju osumnjičenih za terorizam`.
Nestala dokumentacija
Dokumentacija njemačke vojne obavještajne službe, koja povezuje njemačke špijune sa saslušanjima zatvorenika u tajnim američkim zatvorima, iznenada je nestala. Povjerljiva dokumentacija u kojoj su se nalazili podaci iz perioda od 1998. do 2003. godine nestala je usljed pada sistema, a tehničari nisu uspjeli da povrate nestale fajlove.
Prema pisanju njemačkog `Berliner cajtunga`, nestala je i dokumentacija koja njemačke oficire vojne obavještajne službe povezuje sa saslušanjima u američkom zatvoru u Tuzli.
`Berliner cajtung` navodi da je zatvor u Tuzli bio jedna od baza za saslušanje, ali i maltretiranje zatvorenika osumnjičenih za terorizam. Njemački oficiri su navodno 2001. godine `ilegalno` učestvovali u tim saslušanjima.
Zataškavanje
Švajcarac Dik Marti je prozvao vlade više evropskih zemalja, među njima i Italiju i Njemačku, da pokušavaju da zataškaju cijelu stvar, opstruišući procesuiranje šefova svojih tajnih službi, uključenih u cijeli slučaj.
`Jasno je da su postignuti tajni dogovori između zemalja, a uloga NATO-a objašnjava ćutnju mnogih zemalja`, rekao je Marti.