SARAJEVO - Voda za piće iz javnih sistema vodosnabdijevanja u BiH zadovoljavajućeg je kvaliteta, ali skoro polovina stanovnika nije priključena na gradske vodovode.
Potvrđeno je ovo u resornim ministarstvima FBiH i RS.
Hazima Hadžović, pomoćnik ministra za vodoprivredu FBiH, objašnjava kako se može desiti da kvalitet vode za piće bude pogoršan u slučaju suša, poplava ili drugih ekscesnih situacija, ali da nadležna preduzeća tada upozoravaju građane i daju im određene instrukcije.
Međunarodni dan voda, 22. marta, ove godine će biti obilježen pod motom "Prekogranične vode -dijelimo vode, dijelimo mogućnosti".
Centralna manifestacija povodom ovog dana bit će održana 22. marta u Bijeljini.
Oni koji nisu priključeni na centralni vodovodni sistem, vodu za piće uzimaju sa seoskih, mješovitih ili individualnih vodovoda.
"U svakoj općini u FBiH postoji centralni vodovodni sistem, koji dio stanovništva opskrbljuje vodom za piće. Ali u gotovo svim općinama ima stanovnika koji na njega nisu priključeni. Definitivno ima i stanovnika koji vodu za piće direktno zahvataju iz izvorišta. Ovakvi vodovodi nisu pod stalnom kontrolom i zdravstvene ustanove u općinama trebalo bi da periodično kontrolišu njihov kvalitet", objasnila je Hadžovićeva.
Mihajlo Stevanović, pomoćnik ministra za vode u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, kaže kako je u ovom entitetu 48 odsto stanovništva priključeno na gradski vodovodni sistem.
"Od 11 do 12 odsto stanovništva priključeno je na male seoske vodovode, dok preostali dio stanovništva, njih oko 40 odsto, koristi vlastite vodovode, bunare", objasnio je Stevanović.
Hadžovićeva podsjeća kako se BiH obavezala da do 2015. godine za 50 odsto smanji procenat stanovništva koji nisu priključeni na gradski vodovodni sistem.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, BiH spada u srednje bogate zemlje vodom.
"BiH ima dosta resursa vode, ali oni ni prostorno ni vremenski nisu raspoređeni, što je posebno izraženo tokom suša. Zbog toga je kapacitet pojedinih izvorišta smanjen i slijede redukcije vode. S obzirom na klimatske promjene, možemo očekivati intenzivnije smanjnje kapaciteta tokom suša. Prije dvije-tri godine se desilo da je kapacitet izvorišta bio smanjen u Tuzli, Bihaću i Mostaru. Ima najava da se slična situacija može desiti i u Sarajevu", kazala je Hadžovićeva.
Stevanović je upozorio kako dovoljnih količina vode nema u dijelu Doboja, priobalju rijeke Bosne, Prnjavoru i Brčkom.
Za prečistače tri miliona evra
Povodom obilježavanja Svjetskog dana voda u Kozarskoj Dubici su na okruglom stolu, koji je juče održan, prezentovani uređaji za prečišćavanje voda, a govorilo se o temi "Ekologija i zaštita sliva rijeke Une".
Miloš Ćibić, načelnik Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove, podsjetio je da nijedna opština kojom protiče rijeka Una nema instalisane prečistače otpadnih voda, te da će vrijednost projekta iznosi oko tri miliona evra.
"Izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda je aktuelna zbog kandidovanja BiH i Hrvatske za ulazak u EU. To su uslovi i standardi koje država treba da ispuni pri pristupanju Evropskoj uniji, a krajnji ishod toga je zaštita voda i životne sredine u širem smislu. Što se tiče opštine Kozarska Dubica mi smo ušli u proces traženja investitora i izradu projektne dokumentacije za prečistač otpadnih voda za grad", rekao je Ćibić.
Gosti okruglog stola bili su predstavnici opštine Hrvatska Dubica, Novi Grad, Prijedor, Kostajica, predstavnici nevladinih organizacija i privredni subjekti.
D.Ko.
Veći uvoza od izvoz flaširane vode
Mnogo više flaširanih voda uvezeno je u BiH nego što je izvezeno iz ove države, upozorila je Hazima Hadžović.
"BiH ima poteškoća prilikom izvoza flaširanih voda. Susjedne države imaju strožije kriterije za uvoz vode, nego što je to BiH postavila za njih", rekla je ona.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prošloj godini uvezeno je oko 18 miliona KM flaširanih voda u BiH, dok je iz BiH izvezeno svega dva miliona ovih proizvoda.