BiH

Policija FBiH prijavila i mrtvog generala Baroša

Policija FBiH prijavila i mrtvog generala Baroša
Policija FBiH prijavila i mrtvog generala Baroša
Glas Srpske

BANJALUKA - Koliko je istraga Federalne uprave policije o navodnom napadu na Sarajevo iz kasarne JNA "Maršal Tito" bila ozbiljna potvrđuje činjenica da je na spisku 13 osumnjičenih koji je u četvrtak predat Tužilaštvu BiH i general Miloš Baroš koji je umro prije nekoliko godina.

- General Baroš je umro pre nekoliko godina. Činjenica da se na spisku osumnjičenih dostavljenom Tužilaštvu BiH nalazi i njegovo ime jasno pokazuje da otvaranje tog slučaja ima cilj da se pokušaju zataškati zločini nad kolonom JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu - kazao je "Glasu Srpske" penzionisani general JNA Dušan Kovačević.

Federalna uprava policije u izvještaju Tužilaštvu BiH 13 pripadnika JNA tereti za ratne zločine u periodu od aprila do juna 1992. godine. Iz Federalne uprave policije je saopšteno da je iz kasarne dejstvovano po sarajevskim naseljima Marijin dvor, Pofalići, Velešići i drugim dijelovima grada, od čijih je posljedica navodno ubijeno i ranjeno više civila te oštećeni civilni objekti.

Kovačević, koji je u to vrijeme bio na dužnosti u komandi Druge vojne oblasti u Sarajevu, kaže da su to teške laži.

- Bio sam učesnik pregovora za izvlačenje pitomaca iz školskog centra koji se nalazio u kasarni "Maršal Tito". Redovno smo primali izveštaje o svim događajima u toj kasarni i znam sigurno da je laž da je dejstvovano iz nje na Sarajevo. Tu su bili pitomci vojnih škola koji nisu bili naoružani. Muslimanske snage su imale nekoliko snajperskih mesta, među njima i ona na građevinskom kranu između Tehničke škole i Željezničke stanice te na zgradi Izvršnog veća sa kojih su gađali kasarnu - kaže Kovačević.

On ističe da je podnošenje izvještaja protiv 13 pripadnika JNA podvala i pokušaj zamjene teza.

U aprilu izdato naređenje za napade na sve objekte JNA

- Štab Teritorijalne odbrane RBiH je u aprilu izdao naređenje za napade na sve vojne objekte. Naređeno je i da im se isključe struja i voda i da se zarobljavaju i ubijaju pripadnici JNA. Pripadnici "Zelenih beretki" i Patriotske lige držali su se naređenja "ubij pripadnika JNA i Srbina i za to nikom nećeš odgovarati". Taj školski centar je od 4. maja pripreman za evakuaciju, ali bošnjačka strana to nije dozvoljavala, jer su hteli da zarobe i pobiju što više tih ljudi i da zarobe naoružanje i opremu - kaže Kovačević.

Jedan od oficira iz Uprave pješadije Generalštaba JNA, koji nije želio da ga imenujemo, a koji je bio zadužen za bezbjednost i dobijao informacije o dešavanjima u školskom centru "Maršal Tito", kaže da su u toj kasarni više od 90 odsto ljudstva činili pitomci vojnih škola mlađi od 18 godina.

- To nije bila operativna jedinica, ali je taj školski centar bio potpuno blokiran. Oni su bili napadnuti iako nisu bili vojnici nego učenici. Komandant tog centra general Baroš poslije evakuacije je došao u Beograd, a prije nekoliko godina je umro. U kasarni "Maršal Tito" je poginuo popriličan broj ljudi i to treba da se istraži, a ne da se podmeće nedužnoj deci - kaže pomenuti oficir.

Tadašnji koordinator između Generalštaba i komande Druge vojne oblasti u Sarajevu, publicista i vojni analitičar Ljubodrag Stojadinović kaže da je ključnu ulogu u izvođenju pitomaca iz školskog centra "Maršal Tito" imao general Neđo Bošković.

- Iz grada je na kasarnu otvarana vatra i bilo je poginulih. Položaj školskog centra bio je takav da je bilo i teoretski nemoguće izvođenje bilo kakvih ofanzivnih akcija, dok je po njemu djelovano sa brda Mojmilo i snajperima sa okolnih zgrada. Zato je centar evakuisan tek 6. juna - kaže Stojadinović i dodaje da je iznenadno podnošenje izvještaja o dejstvovanju iz tog školskog centra po Sarajevu čista propaganda proizvedena pod uticajem politike.

Ganić

Ljubodrag Stojadinović kaže da je tadašnji član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić u svojim rukama držao ključ za napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici i sve ono što se tamo dešavalo u to vrijeme.

- Ganić je tada komandovao, kako oni lažno predstavljaju, odbranom grada. On je odlučivao o ratu ili miru. To su činjenice i trebalo bi da se istraži ono što je proisteklo iz njegovih naređenja. Podnošenje izveštaja protiv pripadnika JNA je pokušaj vršenja pritiska na srpsku stranu u političke svrhe i pokušaj prikrivanja počinjenih zločina - kaže Stojadinović.

Najčitanije