SARAJEVO - Vjerski objekti u BiH tokom prošle godine napadnuti su ili oskrnavljeni više od 150 puta, a niti jedan se ne nalazi pod stalnom policijskom zaštitom.
Potvrdili su to predstavnici Islamske zajednice, Pravoslavne i Katoličke crkve u BiH. Oni smatraju da bi se efikasnim otkrivanjem počinilaca napada i oštrijim kaznama spriječili budući ataci. U tom slučaju ne bi im trebala niti stalna zaštita.
"U prošloj godini evidentirali smo preko 100 napada na objekte Islamske zajednice u BiH. Riječ je o pisanju grafita, napadu na objekte i ljude do najdrastičnijeg primjera, što je svakako paljenje džamije u Fazlagića kuli", kazao je Muharem Omerdić, šef Vjersko-prosvjetne službe Islamske zajednice u BiH.
On navodi da niti jedan od objekata nema stalnu policijsku zaštitu.
"Gore od toga je to što počinioci tih napada nikada ne budu uhapšeni", kazao je Omerdić.
Predstavnici tri najveće vjerske zajednice u BiH ističu da su napadi na vjerske objekte najčešći u mjestima gdje su pripadnici određene konfesije u manjini. Najviše napada na džamije zabilježeno je u RS i zapadnoj Hercegovini, pravoslavne crkve najviše su napadane u FBiH a katoličke u RS i dijelu FBiH s bošnjačkom većinom.
"Niti jedan naš objekat nije pod stalnom policijskom zaštitom iako je evidentirano mnogo napada. U prošloj godini imali smo napade na naše objekte u Bugojnu, Sarajevu, Kaknju, Zenici. Bilo je više desetina napada. U takvim slučajevima napravi se zapisnik, ali niko ne odgovara pred sudom. Policija nakon toga malo čećše patrolira oko objekata i sve se završi na tome", kaže Borislav Livopoljac, starješina Saborne crkve u Sarajevu.
Dodaje da je policija uglavnom prisutna ispred vjerskih objekata u vrijeme bogosluženja, tokom velikih praznika.
Pero Sudar, pomoćni biskup Vrhbosanske nadbiskupije, naglašava da osim napada na vjerske objekte postoji i veliki problem ataka na katoličke školske centre.
"U proteklih nekoliko sedmica crkva u Novom gradu u Sarajevu napadnuta je nekoliko puta. Iz sarajevske katedrale su ukradeni određeni vrijedni predmeti. To su samo neki od primjera napada, a problema imaju i naši školski centri zbog napada na njih i učenike. Naši objekti nemaju policijsku zaštitu, osim što su policijske ophodnje pojačane nakon napada", istakao je Sudar.
Prema važećim zakonima, vjerski objekti ne spadaju u stalno štićene objekte, kao što su vladine zgrade ili ambasade.
"Zaštita im se pruža na osnovu operativnih procjena i ona je privremena. To je ustaljena praksa u našoj zemlji", kaže Robert Cvrtak, portparol Uprave policije FBiH.
Skupa stalna zaštita
U sigurnosnim agencijama pojašnjavaju da je skoro nemoguće odrediti stalnu zaštitu vjerskim objektima jer je njihov broj ogroman.
Robert Cvrtak pojašnjava da bi 24 sata zaštite sa samo jednim policajcem mjesečno koštala oko 2.000 KM.
"Policajac koji radi na osiguranju ima plaću od oko 700 KM. Za 24 sata treba tri policajca, jer se radi u tri smjene. Ali, postoji više vidova zaštite koji mogu biti korišteni pojedinačno ili kombinirano. Možemo angažirati samo policajce koji čuvaju objekat, pojačati patrole u blizini objekta, te korisiti tehničku zaštitu. To sve iziskuje dosta novca", kazao je Cvrtak