BRISEL - BiH je ostvarila veoma ograničen napredak u ispunjavanju političkih kriterija u približavanju EU, a zajednička vizija njenih političkih predstavnika o budućnosti zemlje i dalje ne postoji, navedeno je u najnovijem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u 2013. godini.
EK smatra da BiH i dalje ima evropsku perspektivu, ali da su rezultati koje ostvaruju politički lideri i dalje ispod očekivanja.
U dokumentu, koji je danas prezentiran Evropskom parlamentu (EP) i medijima, EK konstatuje da politički predstavnici iz BiH nisu postigli dogovor o primjeni odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci", koja briše diskriminatorne odredbe iz izbora za Predsjedništvo BiH i Dom naroda.
"Preuzeta obaveza implementacije presude 'Sejdić i Finci' do 30. novembra 2012. nije ispoštovana. Uprkos intenzivnim naporima EU, bh. politički lideri nisu u stanju da postignu dogovor o tome kako da riješe ovo pitanje, a koje je u vezi sa diskriminacijom građana na osnovu njihove etničke pripadnosti. Štaviše, nije ispoštovan i ispunjen ni zahtjev da se uspostavi efikasan mehanizam za koordinaciju s EU", navedeno je u izvještaju, uz konstataciju da je primjena ove odluke ključ za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kao i podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo u EU.
"Takav mehanizam je od suštinske važnosti, jer bi omogućio predstavnicima BiH da nastupaju u ime svoje zemlje i preuzmu obaveze u interakcijama s EU", navodeno je u izvještaju.
Komsija, također, smatra da je i Parlamentarna skupština BiH ostvarila veoma ograničen napredak u usvajanju zakona u vezi s EU.
"Neuspješan pokušaj rekonstruisanja vlasti u Federaciji BiH negativno je uticao na njenu funkcionalnost i doprinio fragmentisanju političkog odlučivanja na svim nivoima", piše u izvještaju. EK dalje konstatira da BiH dobija finansijsku pomoć putem IPA fodnova (pretpristupnih fondova EU), za čiju je implementaciju odgovorna Delegacija EU.
"Vlasti BiH nisu načinile nikakav napredak kada je riječ o uspostavljaju neophodne strukture za decentralizovano upravljanje EU fondova. Sljedeći faktori su glavni priroiteti za IPA: jačanje vladavine zakona, poboljšanje kapaciteta i efikasnost javne administracije te podrška socijalnom i ekonomskom razvoju", piše u dokumentu.
Uprkos intenzivnim naporima EU, bh. lideri nisu u stanju da postignu dogovor kako da riješe pitanje "Sejdić i Finci", jedan je od zaključaka
Podsjećaju da IPA fondovi za 2013. godinu iznose 103,5 miliona eura, od čega 87 miliona eura je za podršku pravosuđu, provođenje zakona, transport, obrazovanje, izbjeglice, raseljene osobe i deminiranje.
"S obzirom na odsustvo sporazuma 'Sejdić i Finci', pokrenuta je procedura za smanjenje ovog programa za 54 odsto, tj. 47 miliona evra", navedeno je u izvještaju. EK na kraju šturo zaključuje da je vizna liberalizacija za građane BiH na snazi od decembra 2010. te da Komisija redovno predaje izvještaje o napretku u reformama EP i Vijeću Evrope.
Štefan File, evropski komesar za proširenje, povodom usvajanja izvještaja je rekao da će EK nastaviti da pruža podršku da bi došlo do rješenja o pitanju provođenja odluke "Sejdić i Finci", ali i da će neko morati da snosi odgovornost.
"Nismo odustali od BiH i jasno smo definisali šta je potrebno za stvaranje mosta, ali i prelaska preko njega ka EU. Tokom dijaloga na visokom nivou imali smo dobre razgovore i postavili okvir u kojem bi se moglo naći rješenje", rekao je File, izrazivši nadu da bi uskoro moglo da dođe do ohrabrujućih zaključaka.
Kada je riječ o mehanizmu koordinacije, File je ponovio da političari moraju da se ugledaju na bh. fudbalere "koji su zbog timskog duha uspjeli da ostvare plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014."
Govoreći o novom pristupu procesu proširenja, File je ukazao da će biti korištena iskustva stečena tokom pristupanja Hrvatske EU.
"Kredibilnost je ključna riječ. Kada zemlja ispuni očekivanja, u punom kapacitetu se pokaže moć transformacije proširenja, a Hrvatska je najbolji primjer pozitivne strane tog procesa", rekao je on.
Na najnoviji izvještaj osvrnuo se i Jelko Kacin, evropski parlamentarac i dobar poznavatelj političkih prilika u BiH. On je izjavio da su ovogodišnji izvještaji EK o napretku Srbije i Crne Gore pozitivne priče, za razliku od BiH, koja je "tužna priča zbog nekompetencije političkih elita".
"Političke elite u BiH pokazuju da im je stalo samo da produže status kvo", zaključio je Kacin.
Politički kriteriji iz Izvještaja o napretku
Ustav
Nije bilo napretka po pitanju presude "Sejdić i Finci", kao ni napretka po pitanju uspostavljanja funkcionalnih i održivih institucija.
Parlament
Parlamentarna skupština BiH načinila je ograničen napredak kada je riječ o usvajanju zakonodavstva vezanog za EU. Nastavljeno političko neslaganje.
Vlada
BiH nije načinila napredak u poboljšaju funkcionalnosti i efikasnosti. Neuspjeh rekonstrukcije Vlade u FBiH imao je negativan efekat
Administracija
Načinjen je veoma ograničen napredak u procesu reformisanju javne administracije. Ovom procesu je neophodna politička podrška, koju nema.
Reforma pravosudnog sistema
Ograničen napredak po pitanju reforme pravosudnog sistema. Strukturalni dijalog doveo je do određenih konkretnih i pozitivnih ishoda.
Borba protiv korupcije
BiH je još u ranoj fazi borbe protiv korupcije. Implementacija državne antikorupcione strategije i akcioni plan treba da se pojačaju.
Finansijska kontrola
Malo napretka je učinjeno u oblasti finansijske kontrole. Neophodni su suštinski napori da se izgradi kapacitet za implementaciju PIFC-a.
Pravda, sloboda, sigurnost
BiH nastavlja da čini određeni napredak u vezi s viznom politikom, upravljanjem granicama, azilom i migracijom.
Borba protiv kriminala i terorizma
BiH je načinila vrlo malo u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma. Neophodna konsolidacija razmjene obavještajnih podataka.
Albaniji status kandidata u 2014.
Evropska komisija među prioritetima za 2014. godinu preporučuje da se Albaniji dodijeli status kandidata, a "peti put" otvore pristupni pregovori s Makedonijom.
"Sve zemlje zapadnog Balkana i Turska treba da preduzmu dalje reforme i u praksi obezbijede poštovanje načela slobode izražavanja i pripadnika manjina, uključujući Rome. Potrebne su strože mjere na zaštiti ostalih ugroženih grupa od diskriminacije, posebno na osnovu seksualne orijentacije", navodi, između ostalog EK, u svojim prioritetima za 2014.