BANjALUKA - Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Igor Radojičić izjavio je danas da je u RS negativan stav prema Danu nezavisnosti BiH, 1. martu.
"Mi 1. mart vidimo kao jedan od datuma koji je doveo do ratnog konflikta... zbog jednostranih odluka", rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci.
Dodao je da 1. mart u RS nije praznik, a da na nivou BiH nije donijet zakon o praznicima.
Šef poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) u Skupštini RS Vukota Govedarica ocijenio je da je BiH "zemlja čuda" - mediji u Federaciji
BiH kažu da je danas državni praznik iako se on ne praznuje u RS i u dijelu drugog entiteta.
On je rekao da "svako lično ima pravo da slavi bilo koji datum, ali ne i institucije, ukoliko za to ne postoji zakonsko uporište i ako iza toga ne stanu sve strane u BiH".
Generalni sekretar Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak ocijenio je da se većina političara i partija iz Federacije BiH "ni za
milimetar" nije pomjerila od 1. marta 1992. godine, kada je održan "muslimansko-hrvatski referendum kojim je počeo rat u BiH".
"Umjesto da zajednički obilježavamo datume povezane sa Dejtonskim sporazumom koji je donio mir i uspostavio današnju BiH, iz Sarajeva i
poslije 20 godina slušamo nepotrebne i prevaziđene priče, bez vizije i budućnosti", rekao je Crnadak u saopštenju za javnost.
On smatra da BiH treba da se okrene Dejtonskom sporazumu koji je prihvatljiv za sve, te da BIH konačno počne da se bavi ekonomijom i poboljšanjem životnog standarda svih građana.
"U suprotnom, i u narednih 20 godina čeka nas nerealna i stupidna politika, sa još više nacionalnih tenzija i siromaštva u oba entiteta", istakao je Crnadak.
U Federaciji BiH se 1. mart praznuje kao Dan nezavisnosti BiH, dok se taj praznik ne priznaje u Republici Srpskoj, drugom bosansko-hercegovačkom entitetu.
Prije 20 godina, 64 odsto građana BiH s pravom glasa, uglavnom Bošnjaci i Hrvati, na referendumu su podržali proglašenje nezavisnosti BiH i izlazak iz zajedničke države, Jugoslavije.
Srbi u BiH su tada većinom bojkotovali referendum, a kasnije održali plebiscit na kojem su se izjasnili o tome da žele da ostanu u sastavu
Jugoslavije.
Nedugo poslije referenduma u BiH je počeo građanski rat koji je trajao do novembra 1995. goidne, kada je u Dejtonu postignut mirovni sporazum
za BiH.