BERLIN, SARAJEVO - Stotinu dana nakon izbora, Bosna i Hercegovina još nema vladu.
U suštini niko nije ni očekivao da će u kompleksnoj državi Bosni i Hercegovini brzo doći do formiranja vlade, ali se ipak javlja nestrpljenje zbog toga što ne postoji nikakav politički napredak. Ta politička "paraliza, prema ocjeni promatrača, mogla bi potrajati još mjesecima. Ono što je pritom svojstveno toj blokadi je da nedostatak egzekutive i legislative na državnom nivou gotovo ništa ne mijenja kad je u pitanju politički status quo".
U Bosni i Hercegovini, za razliku od entitetske, vlast na državnom nivou je slaba. Ali ako je Bosni i Hercegovini stalo do integracije u NATO u EU, onda se nameću ipak reforme koje se samo mogu zaključiti na državnom nivou. Stoga je nužno da se stranke saberu i formiraju nacionalnu vladu. Dosad je, naime, samo na entitetskom nivou u Republici Srpskoj formirana vlada, što u stvari ima veze sa stranačkopolitičkom i etnički homogenom strukturom RS.
Na državnom nivou su stvari dosta kompleksnije. Tu SNSD, stranka koja sebe gleda primarno kao zastupnika srpskih interesa, ima egzaktno isti broj mandata kao i najjača stranka u Federaciji - SDP, Zlatka Lagumdžije, koja se predstavlja kao multietnička. Koaliciju ove dvije stranke naposljetku sprječava zahtjev SDP-a da se prije formiranja jedne alijanse prvo definišu zajednički reformski ciljevi, znači neka vrstu programa vlade.
Ali jedan takav program, čiji je izgleda cilj uspostavljanje jače države, odbacuje lider SNS i predsjednik RS Milorad Dodik. U tome ga podržavaju dvije najveće hrvatske stranke, koje takođe zahtijevaju više decentralizacije i stvaranje jednog vlastitog, hrvatskog entiteta. Prije svega u Republici Srpskoj ne žele da čuju o jačoj i efikasnijoj državi, naročito zbog toga što se strahuje da bi tako uslijed bošnjačke većine u zemlji mogli biti pritisnuti uza zid.
Taj odbrambeni stav iz Republike Srpske se ovih dana ogledava i u nanovo rasplamsanom sukobu između Milorada Dodika i visokog predstavnika Valentina Incka. S tim u vezi je i Inckovo poništenje Zakona o statusu državne imovine Republike Srpske dok Ustavni sud BiH ne donese odluku o ovom pitanju.
U toj visokokompleksno organizovanoj multietničkoj državi ostaje nejasno koji nivo vlasti u državi je zadužen za rješavanje imovine javnih institucija kao što su vojni objekti, škole ili muzeji. Nerazjašnjeno pitanje imovine godinama predstavlja ne samo prepreku za privlačenje investitora, kako iz zemlje, tako i inostranstva, nego je i međunarodna zajednica povlačenje visokog predstavnika povezala sa sporazumnim rješavanjem tog problema.