BRISEL – Savjet Evrope zasjedaće u četvrtak i petak (21. i 22. marta), u Briselu, a na dnevnom redu sjednice biće pitanje Bosne i Hercegovine, tačnije, da li će se otvoriti pristupni pregovori sa Evropskom unijom (EU).
A ako je suditi po pisanju dobro upućenih medija u Briselu, BiH će otvoriti ove pregovore, ali će nastavak tog procesa biti i te kako uslovljen.
Tako briselski list "Politico", pozivajući se na nacrt dokumenta koji je sačinjen 19. marta, a u koji su, tvrde, imali uvid, navodi da su evropski lideri spremni dati "zeleno svjetlo" BiH za otvaranje pristupnih pregovora, ali i da će tražiti od Savjeta Evrope da izradi pregovarački okvir kako bi se ti pregovori mogli otvoriti.
Uz podsjećanje da je EU dodijelila BiH status kandidata u decembru 2022. godine, u nacrtu dokumenta piše da Savjet Evrope odlučuje da otvori pristupne pregovore sa BiH, naslanjajući se na preporuke Evropske komisije (EK), koja je 12. marta ove godine dala pozitivno mišljenje po ovom pitanju.
Međutim, postoje i određeni uslovi za nastavak svih daljih procesa.
"Savjet se poziva da usvoji pregovarački okvir kad budu preduzeti relevantni koraci utvrđeni u preporukama komisije iz 12. oktobra 2022. godine", piše u tesktu nacrta, što praktično znači da BiH prije nego što može ući u blok, treba još više napredovati u ispunjenju uslova koji se traže od nje.
Dalje se podsjeća i da još uvijek nisu gotovi pregovarački okviri za Ukrajinu i Moldaviju, zbog čega nisu otvoreni ni njihovi pregovori sa EU.
Tako će, tvrde, biti i sa BiH.
"Sve reforme koje smo dogovorili stvarno moraju biti dovršene prije nego što se dogodi bilo kakav sljedeći korak za Bosnu i Hercegovinu", prenosi "Politico" stav jednog od diplomata uoči sastanaka u Briselu.
U ovom trenutku poznato je da sedam članica EU: Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka, Slovenija i Njemačka, zagovaraju da se BiH da "zeleno svjetlo" za započinjanje pregovora, a na osnovu dosad urađenog.
"To bi bila snažna poruka proeuropskim snagama u BiH, pokazalo bi da se reforme isplate, te bi to ohrabrilo ostale zemlje zapadnog Balkana i tri zemlje na istoku Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju", rekla je državna sekretarka u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.
Ministrica evropskih poslova Austrije, Karolin Edštadler navela je da treba da bude iskorišten pozitivni momenat za BiH.
I Đorđa Meloni, premijerka Italije, poručila je da je ta država spremna da podrži BiH, pogotovo nakon poruke iz EK, da će preporučiti Savjetu Evrope da otvori pregovore s BiH.
"Ovo je odluka koja, uvjereni smo, može dovesti do daljeg i odlučnog napretka Sarajeva na putu reformi ka EU. Već smo vidjeli kako je davanje statusa kandidata BiH u decembru 2022. godine dovelo do toga da za nešto više od godinu država provede veći broj reformi nego u prethodnih deset godina", kazala je Melonijeva.
Međutim, postoje i oni koji još uvijek nisu uvjereni da je BiH spremna na ovaj korak. Mark Rute, premijer Nizozemske, rekao je da BiH treba početi pregovore, ali i da se odluka ne treba shvatiti olako, jer je napredak još uvijek nedovoljan.
"Mislim da je mudro započeti pregovore sada. Nizozemska bi inače bila jedina protiv toga. Još uvijek postoje mogućnosti da se kaže 'ne' kasnije u procesu pregovora", rekao je Rute.
Lars Loke Rasmusen, ministar inostranih poslova Danske, rekao je da je saglasan sa preporukama EK, ali da se ne smije odustati od pristupa koji se temelji na zaslugama.
"Podržavamo ocjene Komisije za Ukrajinu i Moldaviju da su spremne za pregovore. BiH je puno napredovala, ali ostalo je još dosta posla, stanje je krhko. Mi podržavamo ocjene Komisije i spremni smo podržati sve tri zemlje”, rekao je Rasmusen.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.