BANJALUKA - Status šezdesetak pomoćnika državnih ministara u Vijeću ministara BiH uskoro bi trebalo da bude redefiniran izmjenama Zakona o državnoj službi tako da bude vezan za mandat državnih ministara, kako to rade u vladama Srbije i Hrvatske.
Naime, ovo je jedna od četiri tačke iz sporazuma SDP - SNSD "o programskoj saradnji u izvršnoj vlasti u BiH 2012 - 2014.", koja je zbog pitanja "Sejdić i Finci", kao ključne političke teme u BiH, proteklih mjeseci bila u drugom planu. Međutim, sudeći prema najavama iz ove dvije stranke, ali i stavu Ministarstva pravde BiH, uveliko se radi na izmjenama Zakona o državnoj službi BiH, a samim tim i redefiniranja statusa pomoćnika ministara kao rukovodećih državnih službenika.
Marina Bakić, portparol Ministarstva pravde BiH, navela je da se suština izmjena zakona "odnosi na promjenu u načinu biranja sekretara i pomoćnika ministara u okviru izvršnih organa u institucijama BiH".
"Ministarstvo pravde nastoji da pronađe najbolje zakonsko rješenje na način da se ne ugroze prava ovih lica, zasnovana na Ustavu i zakonima. Izmjene zakona su u pripremi, nakon čega će biti upućene na mišljenje", ističe Bakićeva.
Damir Hadžić, potpredsjednik SDP-a, objašnjava da je suština prijedloga iz sporazuma dvije stranke preuzimanje odgovornosti za urađeni posao.
"Nije normalno da postoji struktura čija se uloga ne može dovoditi u pitanje na bilo koji način. Potpuno je logično da odgovornost za urađeni posao preuzimaju i najviše rangirani državni službenici", ističe Hadžić.
U nekim strukturama još nikada nije riješno pitanje nacionalne jednakopravnosti
On zaključuje da se sve više ukazuje potreba i za refediniranjem nekih ministarstava i struktura, "naročito zbog evroatlantskog puta BiH".
Staša Košarac, član pregovaračkog tima SNSD-a, rekao je da je sporazum dvije stranke, koji, između ostalog, definira i ovo pitanje, i te kako živ.
"Mi sada čekamo da to dođe u parlamentarnu proceduru", navodi Košarac.
Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu, objašnjava da je riječ o prijedlogu koji bi pomoćnike ministara doveo u status savjetnika, pri čemu bi Vijeće ministara davalo saglasnost za njihova imenovanja koja bi se također provodila bez konkursne procedure.
U strukturi Vijeća ministara BiH je devet ministarstava, kojima rukovodi devet ministara, deset njihovih zamjenika (Ministarstvo odbrane jedino ima dva zamjenika), ali i šezdesetak pomoćnika. U sektoru vanjskih poslova imaju četiri pomoćnika (na ukupno 520 zaposlenih), dok u ministarstvima sigurnosti i civilnih poslova radi po devet pomoćnika ministara na 190, odnosno 146 zaposlenih.
Problem je veći jer u nekim strukturama još nikada nije riješno pitanje treće komponente, odnosno nacionalne jednakopravnosti.
Prema saznanjima "Nezavisnih", i međunarodna zajednica je zainteresirana za redefiniranje mandata pomoćnika.
Više od deceniju u fotelji
Neki pomoćnici su na tim funkcijama i preko deceniju. Tako je najduže u fotelji Dragiša Mekić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (oko 14 godina na položaju), potom Dušan Nešković, Mekićev kolega, kao i Samir Agić, pomoćnik ministra sigurnosti, Miodrag Pandurević, pomoćnik ministra civilnih poslova, svi sa decenijskih stažom, i mnogi drugi.
Pomoćnici u bh. ministarstvima
- Vanjski poslovi 4 pomoćnika ministra
- Transport i komunikacije 4 pomoćnika
- Ljudska prava i izbjeglice 5 pomoćnika
- Odbrana 7 pomoćnika + generalni inspektor
- Vanjska trgovina i ekonomski odnosi 7 pomoćnika + glavni inspektor
- Pravda 8 pomoćnika
- Sigurnost 9 pomoćnika
- Finansije 9 pomoćnika
- Civilni poslovi 9 pomoćnika