MOSTAR - Vlada Federacije BiH je na jučerašnjoj sjednici u Mostaru donijela Odluku o stavljanju van snage odluke o izboru strateških partnera za pripremu izgradnje, izgradnju i korištenje elektroenergetskih objekata u FBiH.
Time je Vlada FBiH praktično poništila plan ministra energetike FBiH Vahida Heće o izboru strateških partnera za izgradnju energetskih objekata u Federaciji.
Nakon sjednice Vlade, ministar Hećo je za ''Nezavisne'' izjavio kako je Nedžad Branković, federalni premijer, morao popustiti pritiscima iz svoje stranke, SDA, te kako je ovom odlukom Federacija ukupno izgubila između 15 i 20 milijardi maraka stranih investicija.
''Tihić i Čović su već ranije presudili ovom projektu, danas je samo konačno i ubijen. FBiH ovom odlukom gubi između tri i pol i četiri milijarde maraka direktnih investicija u izgradnju elektroenergetskih objekata. Ta cifra bi se popela na čak 20 milijardi maraka kada se uračunaju investicije u sve popratne objekte'', rekao je Hećo.
On je istakao kako ''Tihiću i Čoviću, očito, nije stalo do dobrobiti Federacije''.
''Sada nas očekuju protesti građana i socijalni nemiri. Ovaj projekat smo trebali da počnemo realizirati još prije godinu dana. Da smo to učinili, sada ne bismo imali opustošen budžet FBiH. Imali smo svoju šansu za napretkom, no čini se kako nekima to jednostavno nije bilo u interesu'', rekao je Hećo.
Izjave Nedžada Brankovića, premijera FBiH, i Sulejmana Tihića, predsjednika SDA, jučer, nismo uspjeli dobiti.
Jučerašnjim povlačenjem odluke potvrđena je ranija odluka ministra energetike Vahida Heće koji je prije mjesec dana izabrane strateške partnere obavijestio da FBiH odustaje od gradnje osam novih energetskih objekata vrijednih oko četiri milijarde maraka.
Podsjećamo kako su "KazTransGas", austrijska "Apet grupa", čiji je zastupnik za BiH bivši mostarski gradonačelnik Safet Oručević, blizak ministru Heći, i njemački "EnBW" pobijedili na natječaju za izbor strateških partnera za pripremu izgradnje, izgradnju i korištenje energetskih objekata u FBiH.
No, ova odluka nije dobila političku podršku jer je SDA tražila raspisivanje međunarodnog javnog tendera. Nakon višemjesečnih rasprava, Hećo je poništio svoju odluku, a premijer FBiH je poništenje ove odluke jučer stavio na dnevni red iako je ranije najavio kako će čekati da Hećo ponudi novi program i plan djelovanja u ovom sektoru.
Projekt izgradnje elektroenergetskih objekata u FBiH predviđao je izgradnju dva bloka u termoelektranama Tuzla i Kakanj, rudnika i termoelektrane u Bugojnu, te hidroelektrana Ustikolina, Unac i Vranduk.
Inače, sukob dviju vladajućih bošnjačkih stranaka u FBiH, SDA i Stranke za BiH, u vezi s izborom strateških partnera za izgradnju spomenutih energetskih objekata, traje već godinu dana.
Vladajuća SDA, koja u tome ima podršku i HDZ BiH, tražila je i smjenu federalnog ministra Heće zbog navodnog nezakonitog izbora strateških partnera za izgradnju elektroenergetskih objekata u FBiH, odnosno, kako su isticali, ''pokušaja pljačke stoljeća prirodnih resursa BiH''.
Hećo je na to odgovorio kako SDA ''opstruira investiciju stoljeća u BiH''. Zbog sumnji da su zlorabili položaj tužiteljstvo Sarajevske županije čak je pokrenulo i istragu protiv Heće i Brankovića.
Privatizacija 11 kompanija
Vlada FBiH je prihvatila juče Plan privatizacije i Program rada Agencije za privatizaciju u FBiH (APF) za 2009. godinu, kojim se planira kroz sljedećih 15 mjeseci privatizirati oko jedne milijarde maraka državnog kapitala.
U priopćenju nakon sjednice ističe se da je Vlada također utvrdila i način raspodjele 50 milijuna maraka namijenjenih poticajima u poljoprivredi.
''Na popisu onih kompanija koje bi trebalo da budu privatizirane tenderskom prodajom ili izravnom nagodbom, nalazi se jedanaest kompanija i to 'Aluminij', 'Hidrogradnja', 'Energoinvest', "BH Telecom", "Hrvatske telekomunikacije, 'Šipad', 'Agrokomerc', Remontni zavod Travnik, UNIS - udružena metalna industrija, hotel 'Zenit' Neum i Tvornica kartona i ambalaže Cazin'', stoji u priopćenju federalne vlade.
Planirana je prodajom dionica na burzi i privatizacija "Sarajevo osiguranja", te "Energopetrola", a nakon restrukturiranja, i visočkog KTK te "Željezare" Zenica.