SARAJEVO - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kojima se praktično vraća tzv. bijeli hljeb, biće vraćen na doradu Savjetu ministara BiH.
Članovi Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma parlamenta BiH zatražiće od Kolegijuma ovog doma da traži od Savjeta ministara BiH da u roku od sedam dana otkloni nedostatke i, kako kažu, tehničke greške. Suština problema je u tome što se predloženim izmjenama od strane Savjeta ministara BiH mijenja član 48 zakona koji se odnosi na to da izabrani i imenovani zvaničnici nakon prestanka javne funkcije imaju pravo na naknadu u periodu od šest mjeseci ("bijeli hljeb"), međutim još ranije taj član zakona je izbrisan i trenutno niko nema pravo na naknadu nakon što mu istekne mandat.
"Savjet ministara BiH djelovao je na član zakona koji ne postoji i oni sada moraju da uvedu novi član ili da definišu da toga uopšte neće biti", rekao je Momčilo Novaković, poslanik i član Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma parlamenta BiH.
Kako nezvanično saznajemo, gotovo je sigurno da će "bijeli hljeb", koji je ukinut na prijedlog SBB-ovog poslanika Damira Arnauta, biti vraćen, a Savjet ministara BiH to opravdati time da je Zakonom o sprečavanju sukoba interesa u jednom dijelu definisano da zvaničnici nakon što im istekne mandat ne mogu biti članovi upravnog odbora, nadzornog odbora, skupštine, uprave ili menadžmenta, niti biti u svojstvu ovlaštene osobe u javnom preduzeću.
Poslanici Predstavničkog doma parlamenta BiH barem deklarativno juče su se u većini izjasnili da "bijeli hljeb" ne treba vraćati, pa su tako Šefik Džaferović, poslanik SDA, Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a, i Arnaut iz SBB BiH rekli da je neprihvatljivo ponovno uvođenje "bijelog hljeba" jer bi se poslala ružna poruka javnosti. S druge strane, Novaković je rekao kako treba postojati ta mogućnost "bijelog hljeba", ali da treba razgovarati o njegovoj visini, dok su poslanici HDZ BiH još ranije rekli da ta privilegija treba ostati i da sistemski treba riješiti pitanje plata.
Još jedan od problema u vezi sa zakonom o platama mogao bi nastati i kada je u pitanju visina otpremnine pri odlasku u penziju. Savjet ministara BiH predložio je da to bude na nivou od šest ostvarenih neto plata ili posljednjih mjesečnih neto plata iz prethodne godine u BiH, ako je to povoljnije po onoga ko ide u penziju. Ništa ne bi bilo sporno da Predstavnički dom parlamenta BiH već nije usvojio izmjene zakona u tom smjeru, kojima je definisano da zaposleni imaju pravo na otpremninu u visini od šest neto plata zaposlenog, ali maksimalno do iznosa 12 prosječnih plata u BiH, što je oko 9.000 KM.
U ovakvim slučajevima, kada se u proceduri nađu dva zakona koja tretiraju istu materiju, pokušava se pronaći kompromis između predlagača, u ovom slučaju Savjeta ministara BiH, i Damira Arnauta, koji je takođe predložio i ove izmjene zakona. S obzirom na to da tog kompromisa neće biti, onda se gleda ko je prvi taj zakon uputio u proceduru, a i tu stvari nisu baš najjasnije s obzirom na to da su identične izmjene od strane Savjeta ministara BiH predložene još u februaru, ali su povučene sa dnevnog reda.