BRISEL - Zbog najnovije ukrajinske krize EU bi mogla promijeniti svoje planove u vezi sa Strateškim kompasom, koji predviđa više autonomije unutar EU kada je u pitanju bezbjednosna politika, a koji bi trebalo da bude usvojen u martu.
S obzirom na potencijal da dođe do sukoba između Rusije i Ukrajine, SAD su uspjele ubijediti većinu svojih evropskih NATO saveznika da bi bezbjednosna saradnja između EU i SAD trebalo da se više odvija linijom NATO-a, umjesto autonomnih bezbjednosnih koncepata.
Podsjećanja radi, i EU i SAD podržavaju Strateški kompas, ali SAD smatraju da EU još nije u stanju samostalno da se brine o bezbjednosnoj situaciji na evropskom kontinentu. Ukoliko se najave pojedinih briselskih analitičara obistine, Strateški kompas bi se mogao više oslanjati na NATO nego što je to bilo prvobitno predviđeno.
Konačni izgled Strateškog kompasa će sasvim sigurno uticati na BiH, jer je misija EUFOR-a dio evropskog bezbjednosnog koncepta, a izvjesno je očekivati da će EU promijeniti način svog bezbjednosnog angažmana u BiH, imajući u vidu da je već više od godinu dana u pripremi novi bezbjednosni pregled za EUFOR, koji je već trebalo da bude objavljen.
Peter Stano, glavni portparol za spoljne poslove i bezbjednost u Evropskoj komisiji, kaže za "Nezavisne novine" da još nema informaciju u vezi s pregledom misije EUFOR-a u BiH, jer se, kako je rekao, radi o internim procesima.
Što se tiče Strateškog kompasa, podsjetio je da je taj dokument dostavljen zemljama članicama u novembru, te da se razgovori i dalje vode oko usvajanja finalne verzije sljedećeg mjeseca.
"Sve je još na nivou internih razgovora unutar EU i još se o tome ne izjašnjavamo javno", naglasio je on.
Američki Bloomberg u nedavno objavljenom tekstu navodi da je nekoliko zemalja EU izrazilo rezervu prema novom bezbjednosnom konceptu te je istakao da će naredne sedmice biti predstavljen nacrt novog strateškog opredjeljenja Evropske komisije.
"Evropski lideri bi finalnu verziju trebalo da usvoje u martu, ali pojavila se opozicija jačanju vojnih kapaciteta u pojedinim zemljama koje se plaše da uđu u konflikt s NATO-om. Ova EU inicijativa pojavila se u vrijeme pojačanih tenzija između Rusije i Zapada, zbog čega zvaničnici kažu da Zapad jača NATO", piše Bloomberg.
Reuters piše da je NATO poslije neprijatnog poraza u Avganistanu dobio novi entuzijazam za jačanje nakon što su pojačane tenzije između Rusije i Ukrajine, izazvane premještanjem ruskih vojnih snaga na granice te zemlje.
Iako NATO nema obavezu da brani Ukrajinu, tenzije s Rusijom su ujedinile članice oko nečega što mnogi zovu "zajednički smisao svrhe", što je preokret za alijansu koja je doživjela velike kritike poslije haotičnog povlačenja iz Avganistana, koje je jedan njemački političar nazvao NATO-ovim najvećim debaklom u istoriji.
Rusija je, po svemu sudeći, ujedinila i Zapad kad je u pitanju zapadni Balkan, a to pitanje je proteklih godina posebno podigla Njemačka, koja na svim svojim međunarodnim susretima pokreće pitanje ovog regiona. Na posljednjem susretu Olafa Šolca, njemačkog kancelara, i Džoa Bajdena, predsjednika Amerike, dva lidera su pričala i o evropskim integracijama našeg regiona.
Da se odnos prema NATO-u u Evropi mijenja, svjedoči i činjenica da je i u Švedskoj i Finskoj, zemljama koje insistiraju na vojnoj neutralnosti, sve veći broj onih koji zagovaraju tješnje veze s ovom alijansom.
(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)
