BANJALUKA - Narodna skupština RS juče je na vanrednoj sjednici prihvatila stav Vlade RS da bude odbijen Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine ukoliko bi sadržavao član 48, po kojem bi se institucije u BiH popunjavale u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. do ispunjavanja Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma o povratku izbjeglica.
Takođe, parlament RS je zatražio od delegata iz RS u Domu naroda BiH koji odlučuju o ovom zakonu da poštuju stav NS RS i da ne prihvate da bude izglasan ovako formulisan zakon. Sve partije, uključujući i opozicione, složile su se da svi delegati iz RS treba da odbiju zakon koji bi uključivao član 48.
Milorad Dodik, premijer RS, rekao je da Vlada želi da dođe do popisa stanovništva, ali da ne može da prihvati da se popis iz 1991. godine uzima kao osnova za popunjavanje institucija, koja, kako je dodao, može biti vremenski neograničenog karaktera.
Kao moguće kompromisno rješenje u nastavku dogovora o zakonu o popisu Dodik je naveo mogućnost da RS može da pristane da se niži nivoi vlasti, osim državnih, popunjavaju u skladu s popisom iz 1991. do 2014. godine, iako je, kako je rekao, popis iz 1991. godine nezakonit, jer ga nije potvrdilo Parlament BiH 1991. i 1992. godine, mada je nekoliko puta dolazio na dnevni red.
"Iako smatramo da je taj popis sumnjiv, jer je bilo mnogo primjedbi, spremni smo na takvo rješenje, jer želimo da dođe do popisa", rekao je Dodik.
Parlament RS juče je odbio prijedlog zaključaka opozicionih SDS-a i PDP-a u kojima je prihvaćen stav SNSD-a da se odbije zakon koji bi sadržavao član 48, ali su tražili i da, ukoliko SNSD sa svojim koalicionim partnerima iz FBiH u roku od sedam dana ne usaglasi stav o zakonu, predstavnici SNSD-a u bh. institucijama podnesu ostavku.
Dok vladajuća koalicija SNSD, SP i DNS opoziciju optužuje da nije pokazala želju za dogovor, PDP, SDS i radikali su vlast optužili da vodi računa o svojim ličnim interesima i da ovaj zakon koristi u predizborne svrhe.
Tokom skupštinske rasprave došlo je do burne rasprave između Ognjena Tadića, poslanik SDS-a, i Željka Mirjanića, predsjednika Kluba SNSD-a. Tadić je vladajuću koaliciju optužio da ranije nije željela da spriječi da dođe do ove skupštinske rasprave, jer su Savjet ministara i parlament BiH, u kojima, kako je naveo, SNSD ima većinu, propustili da spriječe da prijedlog zakona dođe do Doma naroda.
Mirjanić je istakao da je predloženi zaključak sa članom 48 rezultat rada zajedničke komisije u kojoj nije učestvovao SNSD, a da "Tadić drži predizborne govore".
Igor Radojičić, predsjednik NS RS, odbacio je Tadićeve tvrdnje da su predstavnici SNSD-a u Savjetu ministara i u parlamentu prihvatili ovakav prijedlog zakona. Prema njegovim riječima, prijedlog zakona koji je uputio Savjet ministara nije imao član 48, a poslanici SNSD-a su u Parlamentarnoj skupštini BiH odbili da glasaju za prijedlog zakona u kojem nije bilo izjašnjavanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti. On je pojasnio da je nakon toga zajednička komisija usaglasila stav sa sadašnjim prijedlogom zakona, u kojem se nalazi član 48.
Šefket Hafizović, potpredsjednik NS RS i poslanik SDA, smatra da NS RS raspravom o prijedlogu zakona krši Ustav BiH i Dejtonski sporazum.
"Parlament RS, kao niži organ zakonodavne vlasti, nema legitimitet da sugeriše ili da na bilo koji način preporučuje šta će raditi predstavnici višeg zakonodavnog organa, odnosno parlamenta BiH", rekao je Hafizović.
Usvojena 334 zakona
Igor Radojičić, predsjednik parlamenta RS, upriličio je juče koktel povodom završetka četvorogodišnjeg mandata ovog saziva Skupštine.
On se pred brojnim poslanicima i gostima zahvalio svima koji su doprinijeli radu parlamenta i oprostio se od kolega koji se u narednom mandatu nisu kandidovali za NS RS.
"Iza nas su četiri veoma burne godine, a količina tema koje smo obradili u mirnoj i normalnoj zemlji dovoljana bi bilo za nekoliko mandata. Veoma mnogo političkih tema je prešlo preko nejakih leđa ovog parlamenta", rekao je Radojičić. On je podsjetio na neke krupne političke teme, poput reforme policije, aprilskog paketa ustavnih promjena BiH, nametanja OHR-a, jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, te smrt predsjednika RS.
"Usvojili smo 334 zakona, podneseno je 29 amandmana na Ustav RS, a bilo je i zakona koji se usvajaju jednom u nekoliko decenija. Imali smo 38 redovnih i 26 posebnih sjednica i još jedna posebna je ispred nas. Iza nas je nešto više od 1.000 tačaka dnevnog reda i oko 1.500 podnesenih amandmana, te 800 sjednica odbora", rekao je Radojičić.