BERLIN - Manuel Saracin, poslanik njemačkih Zelenih i član Odbora za EU Bundestaga, kaže da ne misli da je proširenje EU obezglavljeno pile koje još trči, ali je mrtvo.
Prema njegovim riječima, unutrašnja situacija u Srbiji, u pogledu vladavine prava i demokratije, jednako je važna za članstvo u EU kao i normalizacija odnosa sa Kosovom.
Upitan da li je saglasan sa izjavom da je proširenje EU kao obezglavljeno pile koje još trči, ali je zapravo mrtvo, Saracin u intervjuu za "Dojče vele" kaže da s tim nije saglasan.
"Proširenje EU je svakako imalo teža i bolja vremena. Mislim da je trenutno u različitim zemljama koje čekaju na proširenje prisutna veoma jaka dinamika i da je opredjeljenje važnih evropskih država za proširenje vjerodostojno. Kao Hamburžanin mogu da kažem i da obezglavljeni mogu puno da urade. Ko zna legendu o Klausu Štertebekeru, zna o čemu pričam", kazao je on.
"Ali iskreno, sve i da su balkanske zemlje sada spremne za EU, nema raspoloženja za proširenje. I obratno, da postoji velika volja za proširenjem, zemlje Zapadnog Balkana ni izbliza nisu spremne", dodao je.
On ističe da se proces proširenja najprije zasniva na tome da se pristupi reformama i onda imate drugačije argumente za proširenje nego sada.
"Raspoloženje za proširenje, prema mom mišljenju, nije tako loše kako mnogi tvrde. Proširenje je i dalje jedna od najuspješnijih politika EU. Pitanje je da li je i pri ranijim proširenjima vladalo baš sjajno raspoloženje u EU. Ne brinem oko toga – ako ima rezultata, proširenje neće propasti zbog nespremnosti EU", rekao je Saracin.
Na pitanje šta vrijede te riječi kada moćni francuski predsjednik Makron kaže da EU prvo mora da riješi svoje probleme pa tek onda da razmatra proširenje, Saracin odgovara:
"Agenda iz Soluna je jasna. U Sofiji je, uz pristanak francuskog predsjednika, još jednom podvučeno da sve države Zapadnog Balkana imaju pristupnu perspektivu. Jasno je da EU mora da uradi svoje domaće zadatke, to je i u interesu država Zapadnog Balkana. Na poslijetku, one hoće da postanu članice Unije koja funkcioniše. Te dvije stvari ne treba suprotstavljati. Gospodin Makron je probudio takav utisak što smatram politički pogrešnim i kratkovidim".
Novinar "Dojče velea" ga je upitao šta je pošlo po zlu u 15 godina od obraćanja u Soludnu, Saracin kaže da je to tada "bilo hrabro obećanje".
"EU je do tada imala dobra iskustva sa hrabrim obećanjima. Ali pristupni proces je postao komplikovaniji jer je Evropa tu postala pažljivija. To je i logično jer se Evropa dalje razvijala i više reformi je potrebno za pristup. Greška je svakako što mi djelimično nismo pratili situaciju detaljno i nismo pokazali dovoljno angažmana. Potrebna je jasna privrženost EU regionu kako ne bi bilo nikakve sumnje da li se tamošnji napori isplate", kaže Saracin.
Dodaje da je u interesu samih zemalja kandidata da što prije krenu da sprovode reforme, i naglašava da je EU naučila iz grešaka.
"Vjerujem da je u interesu samih zemalja da pravovremeno krenu u reforme koje u slučaju Bugarske i Rumunije ni u trenutku pristupanja nisu bile dovoljno sprovedene. Svakako da je EU naučila iz grešaka, ali to nije loše, učiti iz grešaka kako se ne bi ponovile", kaže on.
Neizbježna je bila i tema Zapadnog Balkana, a Saracin je rekao da niti jedna zemlja "neće dobiti popust".
"Neki akteri u regionu se možda nadaju političkim popustima ako rješavaju takve (političke) teme, ali niko neće ući u EU bez ispunjavanja kopenhaških kriterijuma", rekao je on.
Saracin je govorio o odnosima Kosova i Srbije i rekao da "cjela njemačka politika želi normalizaciju tih odnosa".
"Moram reći da ukupna njemačka politika želi da proces normalizacije između Kosova i Srbije što brže odvede do rezultata koji unapređuju put Srbije i Kosova ka EU. Tu je državni predsjednik važan akter koji se ne može ignorisati. Unutrašnja situacija u Srbiji, u pogledu vladavine prava i demokratije, jednako je važna. Zato Srbija po mom mišljenju tu mora da postigne rezultate, a da istovremeno napreduje proces normalizacije", kaže Saracin i dodaje da ne želi da ocjenjuje kada i kako se njemačka kancelarka Angela Merkel sastaje sa Vučićem, i koliku ulogu igra partnerstvo njihovih stranaka.
Na konstataciju novinara da je srpska vlast potpuno u pravu kada tvrdi da kosovska strana nije ispunila obaveze preuzete u Briselskom sporazumu 2013. i još nije formirala Zajednicu srpskih opština i pitanje zašto tu nema pritiska iz Njemačke on odgovara:
"Ima pritiska iz Njemačke na obe strane da ponovo daju zamah procesu normalizacije. Ima raznih tema koje su sporne. Mi smo u Beogradu insistirali recimo na temi energetskog partnerstva kao što smo na Kosovu jasno rekli da se nadamo formiranju Zajednice srpskih opština kao što je predviđeno u Briselskom sporazumu. Obje strane vjeruju da moraju da sačuvaju džokere u rukavu, a mi se nadamo da će sve što pre biti izneto na sto".
On smatra da evropska perspektiva BiH i Kosova "nije zrela".
"Principijelna perspektiva postoji. Ali u trenutnoj situaciji ta perspektiva nije zrela da bi moglo da se počne sa pregovorima. Sljedeći korak je vizna liberalizacija za Kosovo i onda se nadamo rješenju regionalnih konflikata. Za Bosnu će izbori u oktobru biti velika proba. Nadamo se da će sve političke strane u BiH doprinijeti tome da politički model Bosne tako razvija da principijelna perspektiva postane još konkretnija", kaže Saracin.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.