BANJALUKA - U Banjaluci je upravo počela sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će biti izabrana nova Vlada Srpske.
U ovim trenucima traje uvodno obraćanje mandatara Radovana Viškovića, koji je rekao da je Vlada koju je vodio do sada ostvarila dobre rezultate imajući u vidu okolnosti u kojima se RS i BiH nalazila, prvo kad je u pitanju korona kriza, a onda i energetska kriza koja je uslijedila. Rekao je da će naredna vlada koju će voditi biti opredijeljena za reforme.
"Naš zajednički cilj i zadatak i dalje jeste jaka, stabilna, prosperitetna Republika Srpska, sa punim, dejtonskim institucionalnim kapacitetima, sa kojima će biti u stanju adekvatno odgovoriti na sve zahtjeve njenih građana. Sigurno je da ćemo se i u narednom periodu, posebno zbog veoma izazovnog međunarodnog okruženja, susretati se i dalje sa brojnim poteškoćama i izazovima, ali pozitivni trendovi koje bilježi Republika Srpska daju nam za pravo da čvrsto vjerujemo da će vrijeme koje je ispred nas biti obilježeno daljim pozitivnim kretanjima i ekonomskim napretkom", rekao je Višković.
Višković je rekao da su napravljene reforme poreskog sistema i sektora zdravstva, a slijedi i nastavak reforme javne uprave, posebno kad je u pitanju digitalizacija.
"Sada, nakon četiri godine mandata, mogu da kažem da samo napravili iskorak po pitanju stvaranja uslova za reformu javnih preduzeća. Vlada Republike Srpske usvojila je veoma detaljan i sveobuhvatan akcioni plan za reformu javnih preduzeća u Republici Srpskoj, iza koga je dvogodišnji rad domaćih eksperata i međunarodnih eksperata iz međunarodnih finansijskih institucija, tako da će pred novom Vladom Republike Srpske biti zadatak da poštujući dinamiku datu akcionim planom, realizuju sve predviđene aktivnosti", rekao je on i dodao da su korona i rat u Ukrajini usporili neke reforme koje su bile planirane u ekspozeu koji je iznio prije četiri godine.
Sjednici prisustvuju Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, predsjednik RS, Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Džerard Selman, predsjedik Ustavnog suda RS i brojni drugi zvaničnici. Prisustni su diplomatski predstavnici Srbije, Rusije, Turske, Hrvatske, Slovenije, EU i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju.
Neke od reformi, kako je rekao Višković, značiće izradu Registra zaposlenih u javnom sektoru, uključujući i zdravstvo i javna preduzeća, nastavak reforme javne uprave, kao i unapređenje Registra podsticaja privredi. Što se tiče zdravstvenog sektora, rekao je da će se raditi na izradi Socijalne karte RS, a nastaviće se i reforme zdravstvenog sistema, zatim u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i u oblasti boračko-invalidske zaštite.
Višković je rekao da će posebna pažnja biti posvećena reformi javnih preduzeća.
„Reforma javnih preduzeća u narednom periodu će se zasnivati na slijedećim strukturnim reformama: Uspostavljanje institucionalnih kapaciteta za efikasan nadzor i upravljanje javnim preduzećima, jačanje odgovornosti za uspješnost, na nivou sistema i na nivou preduzeća, jačanje strateških javnih preduzeća i preduzeća od posebnog interesa“, rekao je on.
Višković je rekao da evropske integracije ostaju prioritet RS, ali uz zaštitu i poštovanje ustavnog položaja i nadležnosti institucija RS.
"Insistiraćemo na dosljednoj primjeni mehanizma koordinacije procesa evropskih integacija u BiH u svim segmentima integracionog procesa. Zvanični Brisel će i u novoj Vladi RS imati pouzdanog partnera na putu evropskih integracija, uz uslov punog poštovanja njenog ustavnog položaja i nadležnosti", rekao je Višković. Što se tiče eventualnog članstva u NATO, rekao je da će nova vlada raditi u dosadašnjim okvirima.
"To su okviri koje je definisala Narodna skupština RS, a to je vojna neutralnost, i mi ćemo po ovom pitanju u potpunosti pratiti stavove Republike Srbije", rekao je Višković.
Naglasio je da RS ostaje otvorena sa saradnju sa svima, ali da posebnu saradnju RS želi razvijati s Rusijom i Kinom. Za Rusiju je rekao da je uvijek istinito obavještavala o situaciji u BiH, a s Kinom RS želi raditi na energetskim i saobraćajnim projektima.
Što se tiče OHR, rekao da ga treba zatvoriti ali i da Ustavni sud BiH treba da napuste strane sudije.