SARAJEVO - U Sarajevu je počela sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi poslanici trebalo da se izjasne o Izvještaju komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom u prvom čitanju, čiji su predlagači poslanici klubova SDP-a i SBB-a.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije na prethodnoj sjednici usvojio ovaj prijedlog zakona, jer nije dobio potrebnu većinu poslanika iz Republike Srpske, pa je bilo potrebno naknadno usaglašavanje.
Protiv prijedloga ovog zakonskog akta glasali su svi poslanici iz Republike Srpske.
U ranijim parlamentarnim raspravama o Prijedlogu zakona o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom poslanici iz Srpske upozorili su da je dogovorom političkih lidera predviđeno da se pitanje nepokretne vojne imovine rješava zajedno sa pitanjem državne imovine.
Prijedlog ovog zakona podrazumijeva da će za perspektivnu nepokretnu vojnu imovinu, koja je obuhvaćena odlukom Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga BiH /ukupno 63 objekta - 39 u Federaciji BiH i 23 u Republici Srpskoj koje koriste Oružane snage BiH i jedan koji koristi Ministarstvo odbrane BiH/, Pravobranilaštvo BiH u roku od 30 dana podnijeti zahtjeve za upis prava vlasništva u zemljišne, katastarske i druge javne knjige.
Za imovinu, koja nije obuhvaćena odlukom Predsjedništva BiH, a koja se vodi kao neperspektivna nepokretna vojna imovina za potrebe institucija BiH /u kojoj su smještene ili će biti smještene institucije na osnovu odluke Savjeta ministara BiH/ predviđeno je da ih Pravobranilaštvo BiH u roku od 30 dana upiše u zemljišne, katastarske i druge javne knjige kao vlasništvo BiH.
Istovremeno se utvrđuje da se neperspektivna nepokretna vojna imovina na korištenju kod drugih subjekata ili koja se još nalazi u posjedu Ministarstva odbrane BiH knjiži u vlasništvo bez naknade drugim nivoima vlasti - opštinama, gradovima, kantonima, entitetima i drugim pravnim subjektima, gdje se ta imovina nalazi - to sve imajući u vidu funkcionalnu vezu korisnika i odgovarajućeg nivoa vlasti, u skladu sa odgovarajućim odlukama Ustavnog suda BiH i prijedlogom ove odluke.
Poslanici bi na današnjoj sjednici trebalo da glasaju i o zaključcima iz Mišljenja Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH sa prijedlogom zaključaka u vezi sa blokadom institucija BiH od 5. do 7. juna, poznatijom kao "talačka kriza".
Prethodno će se izjasniti o Izvještaju komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu da o ovim zaključcima bude obavljeno pojedinačno glasanje.
Na prošloj sjednici je održana rasprava, iako joj ponovo nije prisustvovao glavni tužilac BiH Goran Salihović.
Od 5. do 7. juna demonstranti su tokom "talačke krize" 18 časova držali pod blokadom zgrade institucija BiH u kojima se nalazilo oko 1. 500 ljudi, zahtijevajući hitno usvajanje zakona o jedinstvenom matičnom broju.
Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost usvojila je zaključke kojima je Zajednička komisija za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije /OBA/ BiH zadužena da održi sjednicu na kojoj će biti ispitana uloga OBA u tim dešavanjima na trgu ispred zgrade institucija BiH.
Savjetu ministara BiH naloženo je da donese i usvoji prijedlog mjera za postupanje policijskih agencija na nivou BiH u kriznim situacijama BiH, a od VSTS-a zatraženo je da ispita postupanje tužilaca Kantona Sarajevo i Tužilaštva BiH u vezi sa događajima od 5. do 7. juna.
Zaključkom Komisije od glavnog tužioca BiH zatraženo je da obavijesti Predstavnički dom da li je uopšte izdao naredbu za prikupljanje informacija u vezi sa blokadom institucija BiH, šta je Tužilaštvo BiH preduzelo povodom blokade, te na osnovu čega je zaključilo da u događajima pred zgradom institucija BiH nema elemenata krivičnog djela.
Usvojen je i zaključak kojim se Savjet ministara BiH obavezuje da donese odluku o okupljanju građana ispred institucija BiH, kojom će biti utvrđen pojas u kojem se zabranjuje okupljanje, kako bi institucije mogle nesmetano i bezbjedno da funkcionišu.
Poslanici će se u drugom čitanju izjasniti o Prijedlogu zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u inistitucijama BiH čiji su predlagači poslanici Lazar Prodanović, Nermina Zaimović-Uzunović, Azra Hadžiahmetović, Vesna Krstović-Spremo i Šefik DŽaferović.
Predloženi zakon predviđa zaštitu od preduzimanja štetnih radnji protiv lica zaposlenih u institucijama BiH koja prijave korupciju, za šta bi zadužena bila Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.
Kao razlog za donošenje ovog zakona navodi se da u BiH ne postoje efikasni pravni, ali ni institucionalni mehanizmi za zaštitu lica koja prijavljuju korupciju.
U drugom čitanju bi trebalo da bude usvojen i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o službenom glasniku BiH, kojim se predviđa da se zakoni, koje usvoji Parlamentarna skupština BiH, objavljuju na internet stranici Parlamentarne skupštine BiH, čime bi bili dostupni javnosti besplatno.
Pred poslanicima će se u drugom čitanju naći i Prijedlog zakona o programu zaštite svjedoka u BiH.
U prvom čitanju će se pred poslanicima naći Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja.
Poslanici će razmotriti i Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH za 2012. godinu i Informaciju o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31. decembra 2012. godine.
Poslanici će razmotriti prijedloge zaključaka Komisije za finansije i budžet povodom rasprave o Izvještaju o izvršenoj reviziji učinka o temi "Upravljanje robom oduzetom u carinskim postupcima".
U poslaničkoj raspravi na prošloj sjednici ocijenjeno je da je nedopustivo da BiH nema bolje upravljanje robom oduzetom u carinskim postupcima i da ne ostvaruje veće prihode njenom prodajom.
Prihvaćen je prijedog poslanika iz Stranke za BiH Azre Hadžiahmetović i Beriza Belkića o razmatranju izvještaja sa sjednice Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o funkcionisanju isnstitucija BiH i ova tema biće razmatrana u okviru 15. dnevnog reda.