HAG - U nastavku suđenja Ratku Mladiću, optuženom za genocid u BiH, svjedok optužbe Džon Hemil izjavio je danas pred Haškim tribunalom da je na Sarajevo u samo jednom danu u julu 1993. palo više od 3.600 granata.
Hemil, tadašnji vojni posmatrač UN, posvjedočio je da su on i njegove kolege, koji su bili na srpskoj strani fronta oko Sarajeva, 22. jula 1993. registrovali 3.612 projektila koji su pogodili grad.
General Mladić (69), koji je u to vrijeme komandovao Vojskom Republike Srpske, optužen je, između ostalog, za terorisanje civila u Sarajevu artiljerijskim i snajperskim napadima, 1992-95.
Irski potpukovnik Hemil svjedočio je i o istrazi UNPROFOR-a, u kojoj je učestvovao kao "tehnički savjetnik", o eksploziji na sarajevskoj pijaci Markale, 5. februara 1994, u kojoj je poginulo 66 osoba, a ranjeno više od 140 građana.
O zaključku istrage da se nije moglo tačno utvrditi koja je strana i odakle ispalila granatu na Markale, o kojem je svjedočio prošle godine na suđenju Radovanu Karadžiću, tužioci Hemila danas nisu pitali, budući da je njegova izjava uvedena u dokaze u pisanom obliku.
Na procesu Karadžiću, Hemil je kazao i da bi bilo "zapanjujuće" pogoditi Markale prvom i jedinom granatom ispaljenom iz minobacača.
Tužilac Adam Veber danas je, međutim, svjedoku pokazao izvještaje vojnih posmatrača UN po kojima je na centar Sarajeva 5. februara 1994. palo više minobacačkih granata, prije i poslije eksplozije na Markalama.
Svjedok je izjavio da te izvještaje nije vidio tokom istrage u kojoj je učestvovao, ali da su po njima "minobacačke granate padale unutar centra grada... na udaljenosti od 900 do 1.900 metara od Markala, kao i da je granatiranje nastavljeno poslije eksplozije na pijaci iz minobacača i tenkova".
"To je bio samo jedan običan dan u Sarajevu, granatiranje nije bilo baš žestoko", primjetio je Hemil.
Na pitanje tužioca "šta bi mogao biti cilj" napada na to gusto naseljeno područje, svjedok je odgovorio: "Ne mogu ni zamisliti nijedan razlog, osim ako je postojala legitimna vojna meta koja je otvarala vatru iz gradskog centra."
Tokom istrage o Markalama, pukovnik Radislav Cvetković potvrdio je Hemilu, po njegovim riječima, da je VRS imala minobacače od 120 milimetara na položajima sjeverno od Sarajeva.
Kako je izjavio, Cvetković je svjedoka pitao i zašto je UNPROFOR "zabrinut zbog jedne granate", kad ih je VRS "ispalila između 30.000 i 40.000".
Dok ga je unakrsno ispitivao Mladićev branilac Dejan Ivetić, Hemil je rekao da je granata na Markalama eksplodrala pri udaru o tlo ili neznatno unutar tla, odbacujući nalaze nekih istražitelja da se aktivirala prije dodira sa zemljom.
Potvrdio je da je VRS izvještavala vojne posmatrače UN o metama na koje će otvarati vatru. Ponovio je i svoju izjavu sa suđenja Karadžiću da je Armija BiH "koristila incidente u političke svrhe, naročito tokom međunarodnih konferencija", ali da je to njegovo lično mišljenje, a ne stav UN.
Na sugestiju advokata Ivetića, Hamil je potvrdio i da je, po njegovom mišljenju, granata koja je u decembru 1993. pala u blizini bolnice "Koševo" mogla doći samo sa položaja ABiH.
Svjedok je objasnio i da prva granata iz minobacača, po pravilu, promašuje cilj i da se vatra koriguje sljedećim projektilima. Napomenuo je, međutim, da se "to nije dešavalo u Sarajevu".
Na dodatno pitanje tužioca Vebera da li je ikada vidio ikakve dokaze da je granata koja je pala na Markale bila ispaljena iz mobilnog minobacača ABiH, Hamil je odgovorno negativno.
General Mladić se tokom današnjeg zasjedanja ponovo, preko svog advokata, požalio da mu nije dobro, da "ima vrtoglavicu" i da mu se "koči desna noga".
Pošto mu je izmjeren krvni pritisak i nakon konsultacija sa ljekarima, Mladić se, međutim, ubrzo vratio u sudnicu poslije najave predsjedavajućeg sudije Alfonsa Orija da će proces nastaviti jer ljekarski nalazi ne pokazuju da ima razloga za prekid.
Sudija Ori je primjetio da nije prvi put da se Mladić žali, a da za to nema medicinskog opravdanja.
Proces će biti nastavljen sutra, iskazom sljedećeg svjedoka optužbe.
General Mladić (69) optužen je i za genocid u Srebrenici i još sedam bh. opština, progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje za taoce "plavih šljemova" UN, 1992-95.