SARAJEVO - Postizanje dogovora o sprovođenju presude "Sejdić i Finci" zavisi od toga da li će stranke iz FBiH pristati da u dva entiteta na različit način budu birani članovi Predsjedništva BiH, odnosno da li će partije iz RS odustati od svog stava da u ovom dijelu države ostane direktan izbor jednog člana kolektivnog šefa države.
Ovu ocjenu iznijeli su u petak iz većine stranaka zastupljenih u parlamentu BiH nakon što je Sulejman Tihić, lider SDA, saopštio da je sa Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ BiH, dogovorio da, radi sprovođenja ove presude, sva tri člana Predsjedništva BiH budu birana indirektno, kroz državni parlament, kako bi bilo omogućeno da ubuduće svaki narod bira svoje predstavnike.
Indirektan izbor sva tri člana podržavaju i ostale partije iz FBiH, SDP, HDZ BiH, HDZ 1990, načelno i SBB. Konsenzus u FBiH kvari različito gledanje na mogućnost asimetričnog izbora. SDP, SBB i SDA protive se opciji da u RS član Predsjedništva bude biran direktno, a članovi iz FBiH posredno, te insistiraju na istom modelu u cijeloj državi. Za razliku od njih, najjačim hrvatskim partijama odgovara i asimetrično rješenje samo da bude obezbijeđeno pravo da svaki narod bira svog predstavnika.
"Iznenađena sam da sada SDA podržava indirektan izbor jer su prošle godine, kada je SDP to rješenje bio usaglasio sa HDZ BiH, ocijenili da smo izdali interese države. SDP-u je odranije prihvatljiv i posredan izbor. Samo ne želimo asimetrična rješenja u entitetima i protiv smo tri izborne jedinice", rekla je Lidija Korać, potpredsjednica SDP BiH.
U partijama iz RS kažu da je dobro da je konačno unutar FBiH postignut konsenzus o presudi "Sejdić i Finci", kao uslovu bez čijeg ispunjavanja BiH ne može tražiti status zemlje kandidata za članstvo u EU.
"Zbog blokade u FBiH do sada nismo ni riješili ovo pitanje. Stav SNSD-a nije promijenjen. Mi smo za direktan izbor jednog člana Predsjedništva iz RS, bez nacionalne odrednice, što je suprotno rješenju koje sada zagovaraju svi iz FBiH", kazao je Drago Kalabić, član Glavnog odbora SNSD-a.
Budući da iz svih partija najavljuju skoro rješavanje ovog pitanja prije razgovara u oktobru sa Štefanom Fileom, evropskim komesarom za proširenje, kako kaže Kalabić, neko će morati napraviti ustupak "kako se ne bi kvarila pozitivna klima stvorena za konačno sprovođenje presude 'Sejdić i Finci'".
"Mi očekujemo da to bude ustupak stranaka iz FBiH jer su čak i stranci i apelanti pred Sudom u Strazburu Jakob Finci i Dervo Sejdić rekli da je naš prijedlog dobar i da poštuje presudu", dodao je Kalabić.
Identičnog stava je i Ognjen Tadić, potpredsjednik SDS-a, koji kaže da nema nikakvog razloga da iz Federacije odlučuju kako će biti biran član Predsjedništva BiH iz RS.
"Ni mi iz RS ne određujemo njima kako će birati svoje članove u ovoj instituciji", istakao je Tadić.
Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ BiH, i Martin Raguž, predsjednik HDZ 1990, ističući da će međustranački razgovori biti intenzivirani od iduće sedmice, poručuju da o ovom pitanju mora što prije biti postignut kompromis ako se iskreno želi deblokirati evropski put BiH.
"Otvoreni smo za sve prijedloge koji će garantirati istinsku jednakopravnost. Budući da su stranke iz Sarajeva protiv asimetričnih rješenja i tri izborne jedinice, posrednim izborom kroz parlament BiH moguće je postići da u Predsjedništvo budu izabrani legitimni predstavnici naroda", rekla je Krišto, naglasivši da bi i ostali trebalo da pokažu istu volju za kompromisom i ustupcima.
Raguž je poručio da od "zacementiranih" političkih stavova država nema koristi.
"Nismo ultimativni, a to očekujemo i od ostalih partnera ako želimo da BiH može aplicirati za članstvo u EU. Naš ključni uvjet je ista pozicija za sva tri naroda uz omogućavanje i kategoriji 'ostalih' da budu birani u Predsjedništvo i Dom naroda BiH, što je presudom i naloženo", napomenuo je Raguž.
SBB BiH, tvrdi njegov lider Fahrudin Radončić, podržava svaku vrstu kompromisa koji može dovesti do rješevanja uslova EU, odnosno do sprovođenja presude "Sejdić i Finci" i brisanja diskriminirajućih odredaba iz Ustava BiH.
"Za nas su ravnopravna oba načina izbora za Predsjedništvo, i direktno i kroz parlament. Najvažnije je izbjeći asimetrična rješenja", izjavio je Radončić.
Zanemareni dio
Dio presude Evropskog suda u Strazburu, donesene prije više od tri godine, koji se tiče mogućnosti izbora i pripadnika nacionalnih manjina u Dom naroda bh. parlamenta potpuno je zanemaren, smatra Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ BiH.
"Ni o ovom nema suglasnosti. Načelno, svi su za to da se uz sadašnje klubove tri konstitutivna naroda uvede i kvota 'ostalih', ali još postoji problem kako to postići i ko bi ih birao. I sad imamo problem da sa nižih razina svaki narod ne može sam birati svoje izaslanike u Dom naroda BiH, zbog čega bi trebalo mijenjati Ustav FBiH", naglasila je Krišto.