SARAJEVO, BANJALUKA - Jedini put kojim Bosna i Hercegovina može ići jeste dogovor i poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, čemu je Republika Srpska posvećena.
Ovo je, između ostalog, navedeno u čestitki Milorada Dodika, predsjednika RS, upućenoj građanima RS, gdje je danas neradni dan, zbog obilježavanja 17. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Prije 17 godina u Dejtonu su završeni mirovni pregovori i parafiran Dejtonski sporazum kojim je okončan krvavi građanski rat u BiH. Time je BiH dobila prijeko potreban mir, a RS još jednom potvrđena kao međunarodni pravni subjekt", kazao je Dodik.
Dodik je istakao da su najveći krivci za nestabilnost i nesposobnost BiH u izgradnji zajedničke budućnosti visoki predstavnici i njihova kancelarija OHR.
"Svakako da je najvažniji dio Dejtonskog sporazuma njegov Aneks 4 koji je Ustav BiH. Kao naš doprinos razumijevanju i sprovođenju Dejtonskog sporazuma, sačinjen je dokument pod nazivom 'Aneks 4 - po modelu Ustava SAD - Način nastanka i opstanka Bosne i Hercegovine'", istakao je Dodik.
U ovom dokumentu, koji je objavljen na veb stranici predsjednika RS, između ostalog je navedeno da je FBiH osnovni ustavni problem BiH te da je tek nakon ustavnih promjena u tom entitetu moguće pristupiti promjenama Ustava BiH, kojima će se konstatovati tri teritorijalne jednice koje tvore BiH kao konfederaciju.
Emil Vlajki, potredsjednik RS, poručio je da preko istorijskog kompromisa treba prihvatiti Dejton kao pomirenje, toleranciju, demokratiju i ravnopravnost.
Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, rekao je da je Dejtonski mirovni sporazum, sa svim svojim savršenim i nesavršenim elementima, jedino čvrsto tlo na kojem stoji BiH, jer nema kompromisa o nekom drugom obliku unutrašnjeg uređenja BiH.
Analitičari u FBiH strepe da bi se trajno rješenje za BiH moglo početi tražiti tek ukoliko ta zemlja ponovo postane "sigurnosno pitanje", jer, kako kaže Hasim Trnka, bivši savjetnik Alije Izetbegovića, "izgleda da procesi idu upravo u tom pravcu".
"Imam utisak da akteri međunarodne zajednice ne predviđaju krajnje konzekvence njihovog aktuelnog stava prema BiH. Može li BiH definitivno ostati neka Terra Incognita, neka zadnja mračna rupa na karti Evrope i šta bi to u stvari značilo? Po mom mišljenju, budući se o tome sada ništa ne govori, bojim se da će se o tome govoriti tek u onom trenutku kada BiH više ne bude samo ustavno, već i sigurnosno pitanje", kazao je Trnka.
U Ambasadi SAD u Sarajevu kažu da je ovaj sporazum zaustavio rat te istakao neupitni i kontinuirani suverenitet i teritorijalni integritet BiH i postavio osnove za budućnost BiH kao stabilne, prosperitetne, demokratske i multietničke zemlje koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, potpisali su 21. novembra 1995. godine tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane RBiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman. Sporazum je parafiran u vojnoj bazi Rajt-Paterskon kod američkog grada Dejtona i tada je zvanično prekinut rad u BiH. Zvanično potpisivanje Dejtonskog sporazuma bilo je 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.