BANJALUKA - Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske na predstojećoj sjednici razmatraće Nacrt zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, kojim se, između ostalog, predviđa da će stranke ukoliko se utvrdi povreda prava na suđenje u razumnom roku biti obeštećene od 300 do 3.000 KM, osim u posebnim slučajevima, kada je više lica oštećeno, naknada može iznositi i do 20.000 KM po predmetu.
Trenutno u BiH dužina trajanja postupka može se osporavati samo podnošenjem apelacije Ustavnom sudu BiH, a što se u posljednje vrijeme čini u velikom broju slučajeva, što je i jedan od razloga zbog kojih je i predloženo da se mimo Ustavnog suda BiH može tražiti zaštita prava na suđenje u razumnom roku. Prema predloženom nacrtu zakona, dužina trajanja razumnog roka utvrđuje se s praksom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
"Ustavni sud BiH je u velikom broju predmeta razmatrao i utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku, određujući rok za donošenje odluke, odnosno nalažući hitno postupanje, te dosudio naknadu nematerijalne štete. S tim u vezi javila se potreba za iznalaženje modaliteta zakonske zaštite prava na suđenje u razumnom roku", navodi se u obrazloženju Nacrta zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.
Koliko je masovna pojava kršenja prava na suđenje u razumnom roku koje je zagarantovano Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava govori i podatak da je Ustavni sud BiH 2017. godine u 109 slučajeva utvrdio kršenje prava i dosudio da se apelanti obeštete sa 268.842 KM. U 2018. godini isti sud je u 88 slučajeva utvrdio kršenje prava na suđenje u razumnom roku i dosudio obeštećenja od 59.550 KM dok je u prvih devet mjeseci prošle godine u 44 slučaja utvrđeno da se sudski postupci ne završavaju u razumnom roku.
"Takav jedan zakon je potreban Republici Srpskoj. Klub poslanika SDS-a kada je bio prijedlog rada Narodne skupštine rekao je da se treba raditi taj zakon i još prošle godine je to uvršteno. Takvi zakoni postoje u regionu i dali su određene rezultate, ali u ovom trenutku s obzirom na to da nismo dobili materijale još ne mogu govoriti o rješenjima koja su predložena", rekla je Ivanka Marković, profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i zamjenica predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u Narodnoj skupštini RS.
Kada je riječ o samom tekstu zakona, njime je između ostalog definisano da su sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku pravo na suđenje u razumnom roku, žalba i tužba za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku. Zahtjev za zaštitu prava podnosi se sudu pred kojim se vodi posutpak, a predsjednik suda ima rok od 15 dana da zatraži od sudije koji postupa po predmetu izvještaj o trajanju postupka, razlozima zbog kojih postupak nije okončan i mišljenje u kojem roku se postupak može riješiti. Sudija koji postupa u predmetu izvještaj dostavlja odmah po zahtjevu predsjednika suda, a najkasnije u roku od osam dana, s tim da predsjednik suda o zahtjevu odlučuje u roku od 60 dana.
"Ako predsjednik suda utvrdi da se neopravdano odugovlači postupak i odlučivanje u predmetu, donosi rješenje i određuje rok za preuzimanje određenih procesnih radnji, koji ne može biti duži od tri mjeseca i primjeren rok u kojem ga sudija izvještava o preuzetim radnjama", navodi se u tom nacrtu zakona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.