SARAJEVO - Predstojeći opšti izbori u Bosni i Hercegovini zbog novih tehnologija koje će biti korištene donose brojne novine, i sam čin glasanja izgledaće potpuno drugačije nego ranije.
Prvo, birač kad dođe na glasačko mjesto biće identifikovan putem lične karte, i neće se potpisivati na dosadašnje biračke spiskove. Nakon provjere dokumenta, birač će biti identifikovan i otiskom prsta putem uređaja za biometrijsku identifikaciju birača.
Nakon elektronske identifikacije, uređaj će odštampati potvrdu, odnosno slip sličan onome koji dobijete kada platite karticom.
Taj slip će birač biti u obavezi da potpiše, i on će se odlagati u posebnu kutiju, i ti slipovi će se koristiti za utvrđivanje podataka o izlaznosti.
Poslije toga, biračima će, kao i do sada, biti uručeni glasački listići za one nivoe vlasti za koje imaju pravo da glasaju. Izgled listića za izbor članova Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske biće praktično isti, i birači će glasati kao do sada.
Za kantonalne skupštine, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Parlament Federacije BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske birači će takođe dobiti glasačke listiće slične onima kao do sada, međutim sam čin glasanja značajno će se razlikovati. Ti glasački listići biće praktično samo informativni, jer će se glasati na posebnim listićima koji su morali biti prilagođeni korištenju skenera. Na tim listićima na kojima će se glasati biće poredana imena političkih partija, a pored njih u drugoj koloni i brojevi. Ti brojevi su, u stvari, pravi kandidati sa lista.
Birač će morati popuniti kružić ispred naziva političke partije. Dakle, glasanje sa X ispred političke partije sada odlazi u prošlost, i birači će morati obojiti krug ispred političke partije za koju žele da glasaju jer je skener podešen da tako broji glasove. Kada oboji krug ispred naziva političke partije, birač će biti u mogućnosti da oboji i do tri broja, ali to u slučaju da želi da određenim kandidatima da preferencijalne glasove. U suštini, ako birač želi da glasa za petog kandidata na kandidatskoj listi nekog političkog subjekta, on će obojiti kružić ispred tog političkog subjekta i kružić ispred broja pet.
Davanje preferencijalnih glasova kao i do sada je mogućnost, ali ne i obaveza, tako da će birači, da bi njihov glas bio važeći, morati obojiti kružić ispred imena političke partije. U slučaju da birač oboji više od tri broja, taj listić neće biti nevažeći, već će se glas pripisati samo toj političkoj partiji. U slučaju da birač oboji samo kružiće ispred brojeva, ali ne i kružić ispred neke političke partije, taj listić biće nevažeći.
Nakon što glasač označi glasački listić, isti taj listić stavlja u "zaštitnu fasciklu" kojom se želi osigurati tajnost glasanja, i jedan po jedan listić ubacuje u skener koji bi trebalo da evidentira svaki glas i napravi digitalnu sliku svakog listića. Cilj je da, kako su ranije rekli u CIK-u, osigura da se nakon zatvaranja biračkih mjesta onemogući dopisivanje ili poništavanje glasačkog listića.
U Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine rekli su da će skeneri od sedam do 19 časova raditi u oflajn režimu i neće biti povezani sa internetom. Nakon zatvaranja biračkog mjesta, uređaj će odštampati izvještaj sa podacima o broju glasova i njega će potpisati članovi biračkog odbora. Uporedo s tim, izvještaj se šalje i u Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine.
Međutim, ni tu nije kraj. Nakon što se elektronski utvrde rezultati, birački odbori će ručno prebrojati sve glasove i podatke kao i do sada, unijeti u propisane obrasce, a sav izborni materijal će, takođe kao i do sada, biti dostavljen opštinskoj ili gradskoj izbornoj komisiji, a potom i u Glavni centar za brojanje u Sarajevu.
"U slučaju da se pojave razlike između elektronskog i ručnog brojanja, CIK će svaki slučaj pojedinačno razmatrati i donositi odluke u skladu sa Izbornim zakonom", rekao je Suad Arnautović, član CIK-a, a prenijela je agencija Fena.
Prema Izbornom zakonu BiH, u slučaju da odstupanja budu dva odsto, CIK može naložiti ponovno brojanje glasačkih listića, međutim nejasno je koji se na kraju rezultat uzima kao relevantan, odnosno da li će se za konačne rezultate izbora uzeti elektronsko ili ručno brojanje glasova.
Podsjećanja radi, izbori sa novim tehnologijama biće održani 4. oktobra, a do tada će biti neophodno obučiti članove biračkih odbora, ali i glasače kako će se glasati. S obzirom na to da skeneri još nisu isporučeni Centralnoj izbornoj komisiji, pitanje je kako će se na kraju stvari razvijati. U CIK-u kažu da će prvih 150 skenera i uređaja za biometrijsku identifikaciju u BiH stići polovinom avgusta i oni će služiti za praktičnu primjenu i obuku izbornih organa.
Inače, u BiH ima oko 5.300 biračkih mjesta i na svima će biti neophodna instalacija, a na izborni dan biće angažovani i tehničari koji će održavati te uređaje i omogućiti da oni funkcionišu.