BANJALUKA - Voda iz banjalučkog vodovoda je sada ispravna za piće, ali je ipak potrebno nabaviti pogon za spaljivanje uginule i eutanazirane stoke.
To tvrdi Čedo Borić, v.d. glavnog veterinarskog inspektora RS, nakon pisanja "Nezavisnih" da je na Manjači iznad Banjaluke zakopano više od hiljadu uginulih ovaca oboljelih od bruceloze i da to može uticati na onečišćenje podzemnih voda i izvora na tom području a koje se ulijevaju u Vrbas.
"Voda je stoodstotno ispravna i redovno kontrolisana. Gradska uprava je naporavila to groblje na Manjači i ono odgovara svim propisima, ima sve ono što zahtijeva stočno groblje. Najbolje bi bilo da imamo pogon za spaljivanje mrtvih životinja, ali to košta 35 miliona evra. Mi smo siromašna zemlja i mali je interes za to, ali će se taj pogon ipak morati nabaviti", rekao je Borić i dodaje da "u opštem nesređenom stanju deplasirano je govoriti o tome da je samo to stočno groblje problem". Ističe da se radi "o biološkom materijalu koji se zakopa pet metara duboko i strune u zemlji".
Desimir Miljić, glavni zdravstveno-sanitarni inspektor RS, kaže da nema problema s mikrobiološkom ispravnošću vode, ali da nije bilo druge mogućnosti nego da se oboljele ovce eutanaziraju i zakopaju.
"Pošto nemamo pogon za spaljivanje stoke, što je bolja varijanta, ovo je za sada bilo jedino rješenje. Nema opasnosti za vodu za piće u banjalučkom vodovodu. Vodovod je pod direktnim nadzorom Republičke sanitarne inspekcije. Institut za zaštitu zdravlja RS vrši redovno ispitivanje", kaže Miljić i dodaje da "nema razloga za paniku".
"Inspektori će izaći na teren i sve još jednom provjeriti", kaže Miljić.
Sa druge strane Zoran Đerić, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH, kaže da grobnice za stoku ne smiju biti tamo gdje su visoke podzemne vode.
"Te grobnice se, prvo, moraju kopati na suvim mjestima, tamo gdje nema podzemnih voda. Ako se ljudi koji žive tamo bune, oni vjerovatno i znaju zašto. Ako je visok nivo podzemnih voda, postoji opasnost i po ljude, životinje i životnu sredinu. Veliki je broj životinja koje se nalaze tu, zakopane na jednom mjestu. Najbolje je takve životinje zapaliti", kaže Đerić. On ističe, kad je riječ o brucelozi, da se radi o regionalnoj opasnosti, da u BiH vlada epidemija bruceloze, da je stanje alarmantno i da se time mora ozbiljno pozabaviti.
Drago Kubelka, doktor veterinarskih nauka, rekao je da ne može precizno govoriti o ovom slučaju budući da nije posjetio sporni lokalitet, ali da ni zdravu stoku ne bi trebalo zakopavati na vodoslivnom području.
"Bilo gdje u blizini vode ne bi smjela da se zakopava zdrava, a ni bolesna stoka, budući da se po njenom zakopavanju više ne radi samo o bolesti, već i o truljenju", istakao je Kubelka.
Radenko Đurica, specijalista sanitarne hemije, kazao je da se u razvijenim zemljama vrši liječenje stoke oboljele od bruceloze.
"Zakopavanje eutanazirane stoke posljedica je nepripremljenog sistema za borbu protiv ove bolesti. Ono što bi u budućnosti moglo da predstavlja problem za grad Banjaluku je zakopavanje bolesnih životinja u blizini vode, pošto se jedan dio vode banjalučkog 'Vodovoda' uzima površinskim vodozahvatom, a kasnije se vrši dezinfekcija vode hlorom i drugim metodama prečišćavanja", dodao je Đurica. On ističe da kasnije truljenje tih ovaca može da dovede u pitanje kvalitet vode, predlažući da na teren izađu veterinarski i sanitarni inspektori i detaljno utvrde stanje na terenu.