SARAJEVO - Od deset iskazanih potreba za obnovom kuća, povratkom i infrastrukturom BiH je u mogućnosti realizovati jednu, rekla je predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH Mirhunisa Zukić na skupu o provedbi Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je Unija u petak organizovala povodom 15 godina od potpisivanja pomenutog sporazuma.
Ona je dodala da nezaposlenost, problemi pri školovanju i ostvarenje prava na zdravstvenu zaštitu tjeraju povratnike da se opet raseljavaju. Dodala je, ipak, da je proces povratka zadovoljavajući navodeći podatke da je obnovljeno 322.000 kuća i da je 99,8 odsto izbjeglica dobilo mogućnost da vrati imovinu, dok je neobnovljeno još 145.000 stambenih jedinica.
"Međunarodna zajednica nas je prerano ostavila, a njihova pomoć je potrebna. Aneks sedam je implementiran samo u segmentu povratka, a imamo tu i naknadu štete", poručila je Zukićeva.
Ovaj skup, iako su pozvani, ignorisali su predstavnici političkih stranaka i Ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice FBiH, dok se pojavio jedan predstavnik lokalne vlasti. Skupu su prisustvovali, između ostalih, i predstavnici devet ambasada u BiH.
Mario Nenadić, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, istakao je da se BiH mora kreditno zadužiti sa 500 miliona KM da bi se završio povratak, riješilo pitanje naknade štete za imovinu koja ne može biti vraćena i pitanje trajnog rješenja za one koji se ne žele vratiti, što i predviđa revidirana strategija provedbe Aneksa 7. Govoreći o kolektivnim centrima, rekao je da je uvijek nedovoljno koliko god se novca izdvojilo, te da će zaduženjem od 24 miliona KM kod Razvojne banke Vijeća Evrope biti riješeni problemi oko 1.000 porodica iz kolektivnih centara u kojima će ostati još oko 2.400 porodica.
Drago Vuleta, pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica RS, kazao je da ne može biti zadovoljan provedbom Aneksa 7, s obzirom na to da je prošlo mnogo vremena, ali da je jako zadovoljavajuća provedba imovinskih zakona. Napomenuo je da se RS od početka zalagala za princip dobrovoljnog odabira mjesta življenja, što predviđa revidirana strategija i da je na takav način rješavala pitanja korisnika kolektivnih centara.
"Nema rješenja izbjegličkog problema bez povratka, trajnih rješenja izbjeglica u sadašnjem mjestu boravka i kompenzacije za izgubljeni dom", kazao je Vuleta, dodavši da RS ima i problem 2.800 izbjegličkih porodica iz Hrvatske.
- 322.000 kuća obnovljeno
- 145.000 stambenih jedinica neobnovljeno
- 99,8 odsto izbjeglica dobilo mogućnost da vrati imovinu