SARAJEVO - Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH u petak su većinom glasova usvojili novi Zakon o finansiranju političkih stranaka, kojim je povećan godišnji limit donacija koje pojedinac ili firma mogu dati stranci.
Tako je sada, u odnosu na postojeći zakon koji prestaje da važi, godišnji limit za dobrovoljne priloge pojedinaca s osam prosječnih neto plata (ili oko 6.640 KM, ako se uzme u obzir aktuelni iznos prosječne plate od 830 KM) povećan na 10.000 KM, a firmi sa 15 prosječnih neto plata ili oko 12.450 KM na 50.000 KM.
Takođe, uvedena je odredba da član stranke godišnje može uplatiti maksimalno 15.000 KM, što uključuje članarine.
Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda bh. parlamenta i lider HDZ BiH, istakao je da je dosad bilo puno problema u transparentnosti trošenja sredstava, ali da sada ne postoji razlog da se ograniče bilo kakva sredstva ako se to radi u skladu sa zakonom i transparentno.
"Zašto bismo ograničavali fizičko ili pravno lice ukoliko želi biti dio političke opcije, ali se mora znati šta ta osoba radi, kakve odnose ima s institucijama BiH. Taj segment izmjena u zakonu nas je oslobodio strahova", dodao je Čović nakon sjednice, koja je trajala kraće od sat vremena.
Ranije su iz nekih nevladinih organizacija upozorili da ovakav zakon potiče korupciju, te da se uvođenjem odredbe u vezi s uplatom člana stranke otvara mogućnost za manipulacije jer stranke mogu fiktivno prijaviti veći broj članova. Iz ovih razloga su i delegati SDA u Domu naroda bili protiv zakona.
Nermina Kapetanović, delegat SDA, kazala je da zakon otvara mogućnost zloupotreba i da je loše što se nisu htjele ispoštovati preporuke OSCE-a i NVO.
"Posebno mi smeta što u zakonu ne postoji mogućnost da civilno društvo, čija se sredstva troše, kontroliše utrošak sredstava. Takođe, umjesto da se zakonom prošire ovlasti Centralne izborne komisije u smislu izricanja sankcija, ostavljeno je samo da CIK formalno prati. I predviđene sankcije su blage", naglasila je Kapetanovićeva.
Suzdržani kod glasanja o zakonu bili su Mladen Ivanić (PDP) i Ognjen Tadić (SDS).
Zakon o finansiranju političkih stranaka usvojen je u julu u Predstavničkom domu bh. parlamenta, koji je ovaj zakon i predložio Domu naroda.
Po zakonu, stranka se može finansirati iz članarina, donacija, izdavačke djelatnosti, prihoda od imovine u svom vlasništvu, budžeta, dobiti preduzeća u vlasništvu stranke koja se mogu baviti izdavačkom i djelatnošću vezanom za kulturu, i iz kredita. Prihod od imovine u vlasništvu stranke i dobiti preduzeća u vlasništvu strake ne smije prelaziti 20 odsto ukupnih godišnjih prihoda, a svako prekoračenje daje se u dobrotvorne svrhe. CIK uspostavlja službu za reviziju finansiranja stranaka, koja kontroliše finansijske izvještaje stranaka i obavlja reviziju njihovog finansiranja. Kazne za kršenje zakona su od 500 do 5.000 KM, a za prekoračenje limita i neprijavljivanje stranke se kažnjavaju do trostrukog iznosa donacija.
Delegati Doma naroda bh. parlamenta odbili su razmatrati izmjene i dopune Zakona o komunikacijama po hitnom postupku, te će one biti razmatrane po skraćenom postupku. Izmjenama i dopunama predviđeno je da članove Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije imenuje bh. parlament. Dosad ih je predlagalo Vijeće minisitara i to na osnovu liste koju dostavi upravo Vijeće RAK-a.