SARAJEVO, BANJALUKA - Visoki sudski i tužilački savjet BiH usvojio je novi Pravilnik o orijentacionim mjerilima za rad tužilaca u tužilaštvima BiH kojim se povećavaju norme za tužilačke odluke i istovremeno smanjuje norma za podizanje optužnica, što, po mišljenju stručnjaka, nije dobro jer će tužioci brže i nekvalitetnije raditi svoj posao, a kako stvari sada stoje, donositi i više odluka o nesprovođenju istrage.
"Ne znam kako su tačno postavljene, ali ako se smanji norma za broj optužnica, a poveća generalno za odluke, to može značiti da se prijave rješavaju na način što će se donositi odluke o nesprovođenju istrage jer je i to vrsta tužilačke odluke", rekla je Ivana Korajlić, izvršna direktorica "Transparency Internationala BiH", istovremeno dodajući da je jedan od problema što se sve statistički postavlja, zbog čega se gleda kako zadovoljiti formu, a kvalitet svega toga je problematičan.
U Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH juče smo pokušali dobiti odgovore na pitanja u vezi sa novim normiranjem tužilaca, međutim do zaključenja ovog broja "Nezavisnih", ti odgovori nisu stigli.
Na samoj sjednici članovi VSTS-a u ponedjeljak pohvalili su novi Pravilnik o orijentacionim mjerilima za rad tužilaca u tužilaštvima BiH, ističući da će on doprinijeti boljem radu tužilaštava i istovremeno zaključujući da se i za sudijske norme mora napraviti novi pravilnik.
"Povećanje norme samo po sebi ne može uticati na poboljšanje rada u pravosuđu, pa ni u tužilaštvu, ako pod poboljšanjem podrazumijevamo kvalitetno sprovedene istrage i kvalitetne optužnice, koje će proći na sudu, tj. na osnovu kojih će biti otkrivena krivična djela i njihovi počinoci i što će dovesti do njihove osude", rekao je Milan Blagojević, bivši sudija Okružnog suda u Banjaluci.
On ističe da se na postizanje najvažnijeg cilja krivičnog pravosuđa ne utiče povećanjem norme, koja može negativno uticati na postizanje tog cilja, jer će tužioci brzo odrađivati svoj posao da bi prikazali bolju normu, usljed čega neće doći do procesuiranja izvršilaca krivičnih dijela, naročito onih iz oblasti korupcije i zloupotrebe službenog položaja.
"Umjesto insistiranja na povećanju norme, treba raditi na povećanju broja javnih tužilaca i njihovih pomoćnika, što će omogućiti svakom tužiocu pojedinačno da se može detaljno upustiti u rad u svakom pojedinačnom predmetu. Na isti način treba postupiti i kada se radi o sudovima i sudijama, jer isti taj problem opterećuje sudove", rekao je Blagojević.
Inače, "Nezavisne" su još ranije pisale da su norme koje su postavljenje pred sudije i tužioce u Bosni i Hercegovini izuzetno visoke, a to je jedan od razloga zbog kojih prije svega tužioci bježe od teških predmeta kako bi mogli odgovoriti sistemu normiranja. Tada su u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH za "Nezavisne" rekli da norme jesu visoke i zahtjevne, ali da trenutno situacija u pogledu efikasnosti nameće potrebu za tavkim normama koje će obezbijediti efikasnost i smanjiti dužinu trajanja sudskih postupaka.
Rokovi iz strategije nerealni
Halil Lagumdžija, predsjednik VSTS-a, rekao je da su postavljeni rokovi u Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina BiH bili nerealni i da do 2023. godine neće biti ispunjeni.
On je rekao da bi, po njegovoj procjeni, tužilaštva mogla završiti svoj posao do predviđenog roka, dok se za sudove to ne može očekivati.
"Moram reći da će određeni broj tih predmeta ostati trajno neriješen jer svjedoci umiru. Pored toga, imamo i veliki broj predmeta gdje su osumnjičeni ili optuženi u susjednim državama, a imamo odrednicu da one ne izručuju svoje državljane", rekao je Lagumdžija, dodajući da je sugerisao da se ti predmeti ustupe tim državama, jer je to jedini način da se procesi privedu kraju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.