BANJALUKA - Najveći napredak u Republici Srpskoj u smislu povećanja učešća žena u političkom i javnom životu postignut je u izvršnoj vlasti, dok se u lokalnim organima vlasti nalazi najmanji broj žena, ističe direktorica Džender centra – Centra Srpske za jednakost i ravnopravnost polova Mirjana Lukač.
Ona precizira da se u zakonodavnoj vlasti, odnosno u Narodnoj skupštini Republike Srpske nalazi 19 žena i 64 muškarca. Posmatrajući izvršnu vlast, Lukačeva kaže da je predsjednik i potpredsjednik Vlade Srpske - žena, a od ukupnog broja ministarstava, kojih ima 16, pet pozicija ministara ili 31 odsto zauzimaju žene.
"U sudskoj vlasti 32 odsto predsjednika osnovnih sudova su žene, a 68 odsto muškarci, dok među predsjednicima okružnih sudova i tužilaštava nema žena", kaže Lukačeva za Srnu i navodi da se u Srpskoj od 63 lokalne zajednice na čelu zajednice nalaze žene, a u 60 muškarci.
Direktori poslovnih subjekata u Srpskoj su 77,4 odsto muškaraci, a 22,6 odsto žene.
Domaćim i međunarodnim normativno-pravnim standardima za ravnopravnost polova propisan je minimum od 40 odsto učešća manje zastupljenog pola /žena/ u političkom i javnom životu, u upravljanju i odlučivanju - naglašava Lukačeva i navodi da ovaj standard, prema postojećim podacima i analizama, nije ispunjen.
Ona kaže da je proteklih godina institucionalno urađeno mnogo u raznim oblastima, mnogo strateških mjera, programa, kampanja, akcija i projekata Vlade Republike Srpske, kao i drugih institucija Srpske koje su doprinijele boljem položaju žena i dostizanju rodne ravnopravnosti u društvu.
Najveći napredak ostvaren je u oblasti borbe protiv rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici, zatim kada je riječ o ženama na selu i političkom i javnom životu.
Prema analizama i stanju koje Džender centar Vlade Republike Srpske prati u okviru svog mandata, razlog za nepoštivanje pravnih standarda i principa za rodnu ravnopravnost leži u nepoznavanju i nedovoljnoj svijesti o ovim pravima, ali i o tradicionalnim i patrijarhalnim obrascima koji su često glavna prepreka u ostvarivanju suštinske rodne ravnopravnosti.
Nasilje u porodici i uopšte nasilje u partnerskim vezama i dalje je veoma prisutano u društvu.
Lukačeva navodi da je istraživanjem o rasprostranjenosti i učestalosti nasilja nad ženama u BiH, na reprezentativnom uzorku, utvrđeno je da je 47,3 odsto ispitanih žena u Republici Srpskoj tokom svog života doživjelo neki oblik nasilja, a najčešći učinioci su njihovi sadašnji ili bivši partneri.
Lukačeva upozorava da se nasilje u porodici u Srpskoj procesuira kao i svako drugo krivično djelo ili prekršaj u skladu sa postojećom zakonskom regulativom i navodi da Zakon pruža i veliki dijapazon zaštitnih mjera i kazni, koje se mogu dosuditi učiniocima.
Ona ističe da je problem nasilja u porodici posljednjih godina postao mnogo vidljiviji i u tom smislu je došlo do određene promjene u pristupu institucija sistemskom rješavanju ovog pitanja, kao i senzibilizacije javnosti.
Prema podacima Džender centra, od početka godine do danas zabilježeno je ukupno 549 poziva na SOS telefon u kojima su u 98 odsto slučajeva žrtve nasilja žene, dok su u preostalih dva odsto slučaja nasilje pretrpjeli muškarci.
Najčešći oblik nasilja kome su izložene žene jeste psihičko, kao i kombinovano psihičko i fizičko nasilje.
Lukačeva navodi da su mlade žene više izložene nasilju nego starije, a seoske žene više nego gradske i upozorava da žene slabijeg zdravlja i sa invaliditetom nisu pošteđene nasilja, što ih čini dodatno ranjivim.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.