BIJELjINA - Fond penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske počeo je pripreme za projekat elektronske uvezanosti fondova zemalja bivše Jugoslavije, a one se, prije svega, ogledaju u poslu na iščišćavanju matičnih evidencija.
"Uređenost matičnih evidencija osnovni je preduslov da bi se pristupilo bilo kakvoj razmjeni podataka. Uređene matične evidencije osiguranika i korisnika, uz određenu tehničku opremljenost, jesu uslovi koji direktno zavise od penzionih fondova", objašnjava u intrevjuu Srni Mladen Milić, direktor Fonda PIO RS.
Ono što ne zavisi od penzionih fondova jesu zakonske regulative, koje su bitna za ovu oblast, a za koje bi važan doprinos bio da svaki od fondova da prijedloge - za Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, Zakon o pristupu informacijama, Zakon o zaštiti ličnih podataka, te Zakon o elektronskom popisu.
Milić, nakon razgovora u Beogradu sa predstavnicima fondova iz zemalja bivše Jugosavije, ističe da je za potpunu razmjenu podataka elektronskim putem neophodno stvoriti određene preduslove, a to se, osim tehničkih koje svi fondovi u manjem ili većem stepenu ispunjavaju, prvenstveno odnosi na zakonsku regulativu i potpuno uređene matične evidencije.
"Ispunjavanjem ovih preduslova stvoriće se daleko povoljniji uslovi za smanjenje rokova radi ostvarivanja prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja", kaže Milić.
On podsjeća da su se predstavnici penzionih fondova iz zemalja bivše Jugoslavije prvi put sastali prošle godine u Zagrebu i počeli razgovore o elektronskoj razmjeni podataka što bi ubrzalo postupak ostvarivanja prava osiguranika u ovim zemljama, kao i rješavanje svih drugih evidentnih problema u ovoj oblasti.
Komentarišući činjenicu da će na ovaj način biti povećana efikasnost rada, Milić je rekao da će kada se u potpunosti ispune svi potrebni uslovi - fondovi moći da razmijene podatake o stažu i one iz obrazaca prema potpisanim bilateralnim međudržavnim sporazumima.
"Biće razmjenjivani podaci o smrti korisnika, podaci o školskim potvrdama, te svi drugi podaci koji su neophodni, a tiču se sprečavanja nastanka i otkrivanja dvostrukih korisnika", napominje Milić.
On napominje da Fond PIO Srpske i sada radi određene razmjene podataka sa penzionim fondovima u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
"Tu je isključivo riječ o razmjeni podataka o preračunima po odštetnim zahtjevima. Na bilateralnom sastanku održanom u septembru u Podgorici penzioni fondovi Republike Srpske i Crne Gore dogovorili su se o početku razmjene podataka radi otkrivanja dvostrukih korisnika", kaže Milić.
Ono što je bitno za potvrdu o stažu, jeste to da je na sastanku u Beogradu dogovoreno da se proces potvrđivanja maksimalno ubrza, i to tako što će se ubuduće voditi centralizovano svi podaci u svakom fondu o broju zahtjeva koji su dostavljeni drugim fondovima, kao i broju primljenih zahtjeva od drugih fondova, a ne kao do sada što je bio slučaj - kada se to radilo na nivou poslovnica i filijala.
Ovi podaci biće razmjenjivani svakih petnaest dana, a za direktnu koordinaciju zaduženi su direktori fondova.
Govoreći o tome koliko je osiguranika koji su penzijski staž, osim u nekoj drugoj državi bivše SFRJ, sticali na na prostoru sadašnje Republike Srpske (ili koji bi tek trebalo da ostvare pravo na penziju), Milić je rekao da sada nema preciznih podataka koliko je osiguranika koji su imali ostvaren penzijski staž ili dio penzijskog staža u Srpskoj, a da imaju prebivalište u nekoj drugoj državi bivše Jugoslavije, budući da se to sazna tek kad zahtjevi budu podneseni.
"Ipak, okvirno se može reći da je takvih zahtjeva nekoliko hiljada godišnje. To se može ilustrovati podatkom da drugi fondovi, odnosno države u okruženju i druge države iz inostranstva, trenutno od našeg Fonda PIO potražuju 1 220 potvrda o stažu za svoje osiguranike, dok je u toku deset mjeseci ove godine izdato 12 114 potvrda. Takođe i Fond PIO Srpske od drugih fondova potražuje nešto manji, ali približno isti broj potvrda o stažu", rekao je Srni direktor Fonda PIO Republike Srpske.
Kao najčešće probleme sa kojima se podnosioci zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju, sa ino-komponentom, suočavaju Milić je naveo sporost u rješavanju, kao i potvrđivanje staža, koje često bude neizvjesno ako se ispostavi da nije uveden u evidencije i baze podataka ili je to učinjeno netačno.
"Problem je i nedostatak ili nekompletnost podataka o platama, odnosno doprinosima za PIO, koji se iskazuje na obrascu M-4. Prisutan je i problem vojnih osiguranika i on je na primjeru Slovenije prema BiH riješen prijedlogom da staž vojnih osiguranika, ako su službovali na području BiH do 1975. godine, pada na teret BiH, a poslije te godine na teret Slovenije, odnosno druge države, a što se reguliše međudržavnim sporazumima o socijalnom osiguranju, koji imaju karakter međudržavnih ugovora, sa snagom iznad domaćih zakona", navodi Milić.
Komentarišući činjenicu da je od zemalja bivše Jugoslavije najviše korisnika Fonda PIO Srpske u Srbiji, Milić je rekao da Fond PIO, zaključno sa 31. oktobrom, vrši isplatu za 39 257 korisnika van Srpske.
Od tog broja u Srbiji je 15 711, Federaciji BiH 11 470, Hrvatskoj 9 792, Crnoj Gori 1 491, Sloveniji – 355, Makedoniji 81, Austriji 269, Njemačkoj 110, Švedskoj 12 , Australiji 4 itd.
Milić napimnje da se i dalje najveći dio razmjene podataka i komunikacije između penzionih fondova država bivše Jugoslavije vodi u pisanoj formi, a tek jedan manji dio elektronskim putem.
"Svi penzioni fondovi, posebno nakon nedavnog susreta u Beogradu, proučavaju sopstvene propise i razmatraju mogućnosti unapređenja te komunikacije. Postojeća zakonska regulativa kod nas, a to je prije svega Zakon o PIO kao naš `leks specijalis`, dovoljno su širok okvir i za tu vrstu komunikacije i razmjene, što je definisano odredbom da podaci koji se vode u matičnoj evidenciji moraju biti ažurirani i tačni", kaže Milić.
On podsjeća da je ovakva situacija i kod drugih fondova, budući da većina uglavnom koristi dostignuća zakonske regulative iz SFRJ, koja se, kako je rekao, cijeni visokim normama.
"Naravno da se u svemu ovome imaju u vidu i poštuju i drugi propisi poput Zakona o zaštiti ličnih podataka, Zakona o slobodi pristupa informacijama i drugi propisi iz ove oblasti, budući da se ti podaci koriste isključivo u službene svrhe sa ciljem ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja", rekao je Milić u intervjuu Srni.