SARAJEVO - Za održiv povratak u BiH izdvajaju se milioni konvertibilnih maraka na osnovu nacionalne i političke pripadnosti, a ne prema stvarnim potrebama povratnika.
Tvrdi ovo Mirhunisa Zukić, predsjednica Saveza udruženja izbjeglica i raseljenih lica BiH, koja je dostavila i argumente o tome u analizi održivog povratka u 2008. godini.
Zukićeva kaže da je za dodjelu novca bez jasnih kriterijuma odgovorna Komisija za izbjeglice i raseljena lica BiH.
"Analize za 2008. godinu su pokazale da se novac uglavnom dijeli opštinama po političkoj pripadnosti načelnika jer su i ljudi u komisiji pripadnici političkih partija. Fond za povratak BiH izgubio je smisao nakon svega jer se novac ulaže tamo gdje stvarnog povratka ni nema", objašnjava Zukićeva.
Kao jedan od primjera navela je dobojska sela Komarice i Cer gdje se za povratak prijavilo 185 hrvatskih porodica, a niko ove godine nije dobio ni marku iz budžeta institucija BiH.
"Ovi ljudi su se odjavili iz Hrvatske gdje su izbjegli i prijavili se za povratak u svoja sela, a šta sada da rade? Kvota za hrvatske povratnike ispunjena je u nekim drugim mjestima. Nažalost, mi imamo egzaktne podatke iz svake mjesne zajednice, ali Komisiji za izbjeglice i raseljena lica BiH to ne treba jer ne uvažavaju naše sugestije", ističe Zukićeva.
Slavko Marin, predsjednik Komisije, kazao je da je za održivi povratak odobreno 115 različitih projekata od oko 500 prijavljenih.
"Sve je transparentno i zna se koliko je kome odobreno novca. Povjerenstvo vodi računa o regionalnoj i nacionalnoj pripadnosti. Ne biramo mi projekte, nego lokalitete gdje se ljudi vraćaju, a sa tih područja su dostavljeni projekti. Prihvatani su projekti nevladinih organizacija, vjerskih zajednica, a ne isključivo općina jer one često opstruiraju povratak i zanemaruju ovu populaciju", rekao je Marin.
Od odobrenih 46,7 miliona KM ove godine Komisija je odobrila 20 miliona KM za obnovu kuća u 71 opštini u BiH, te četiri miliona KM za stambene zgrade, a 5,5 miliona KM za elektrifikaciju.
Marin ističe da će Komisija uskoro odrediti u kojim opštinama će biti utrošeno oko četiri miliona KM za raspuštanje kolektivnih centara i interventnu pomoć koja će biti manja od predviđenih pet miliona KM.
Zgrada za dvije porodice
Slavko Marin kaže da među 115 projekata za održiv povratak spada obnova vjerskih objekata, institucija kulture, preduzetništva i komunalne infrastrukture, dok će motokultivatori, sjemena i popravke objekata biti finansirani sa oko četiri miliona KM.
"Kome više daju sjemena i motokultivatore i to sada iz interventnih sredstava? Zna se šta je održiv povratak. Šta da rade povratnici u grad? Za zgrade u Novom Sarajevu izdvojili su 750.000 KM, a od čega povratnici da žive? U Mostaru obnavljaju zgradu gdje su dvije porodice prijavljene, a u Šantićevoj ulici, gdje su prijavljeni svi stanari, nema novca za obnovu", kaže Zukićeva i očekuje da će u obnovljenim zgradama biti i poslovni prostori za nekog moćnika.