BRISEL - Zajednička komisije za evropske integracije parlamenta BiH i Delegacija Evropskog parlamenta za odnose sa Albanijom, BiH, Srbijom i Crnom Gorom usaglasili su na interparlamentarnom sastanku zajedničku izjavu u kojoj su pozdravili uspostavljanje strukturnog dijaloga o pravosuđu BiH i izrazili nadu da će političari nastaviti angažovanje u tom procesu.
Poslanik Evropskog parlamenta Jelko Kacin najavio je specijalnu izjavu pošto je dio amandmana o tome izbrisan iz zajedničke izjave, javlja izvještač Srne iz Brisela.
U zajedničkoj izjavi sa sastanka naglašena je potreba formiranja Savjeta ministara i ispunjavanje druga dva uslova neophodna za podnošenje aplikacije za kandidaturu za članstvo u EU, a to su primjena odluke Suda u Strazburu o slučaju "Sejdić - Finci protiv BiH" i usvajanje zakona o sistemu državne pomoći.
U amandmanu koji je predložila poslanik Evropskog parlamenta Doris Pak navodi se da je Odbor veoma zabrinut da za više od 14 mjeseci nije formiran Savjet ministara BiH, koji je, kako je ocijenila, neophodan i za efektivno vladanje na najvišem nivou i za kredibilan proces evropskih integracija.
U amandmanu četiri pohvaljen je "prvi put u potpunosti unutrašnje vođen", transparentan način dogovora o slučaju "Sejdić - Finci protiv BiH" i činjenica da su uključene i manjine i civilno društvo, pa iako još nije došlo do rezultata, "konkretni rezultati se očekuju".
Uzimajući u obzir da je već bilo kontakata parlamenta dva entiteta, u amandmanu četiri, koji je predložio Kacin, poziva se na održavanje specijalnih sesija vlada dva entiteta kako bi se ojačala koordinacija i sposobnost da se provedu reforme EU-a.
U amandmanu broj sedam koji govori o važnosti i budućnosti poljoprivede u BiH, a u svjetlu budućeg ulaska Hrvatske u EU, poziva se na rješavanje niza praktičkih pitanja, kao što su usaglašavanje BiH i EU legislative u tehničkoj, veterinarskoj i fitosanitarnoj oblasti, kao i u pitanjima bezbjednosti hrane, gradnji ili nadgradnji infrastrukture na nekoliko graničnih prelaza sa Hrvatskom, "radi nastavka bliskih ekonomskih odnosa sa Hrvatskom nakon šta ta zemlja uđe u EU".
Naredni amandman odnosi se na potrebu da se unaprijedi obrazovanje u zemlji, jer su školski programi previše različiti, a ima i etničke segregacije djece, kao i ograničenog pristupa djece iz "ranjivih grupacija" obrazovanju.
U amandmanu osam, poslanika u Evropskom parlamentu Tanje Fajon, govori se o viznoj liberalizaciji koja se opisuje kao višestruko pozitivan korak i ohrabruju vlasti u BiH da nastave sa implementacijom svih preuzetih obaveza da bi bila spriječena zloupotreba slobodnog viznog režima i ojačala kontrola granica.
U amandmanu devet koji se odnosi na ekonomiju, primjećuje se politički ćorsokak zajedno sa manjkom političkog konsenzusa o ekonomskoj i fiskalnoj politici zemlje - što se vidjelo u pitanjima donošenja budžeta. Uz to, izražava se žaljenje da je sadašnja politička klima doprinijela smanjenju kreditnog boniteta BiH početkom decembra, što će otežati sposobnost zemlje da privuče veoma potrebne strane investicije.
Zajednička izjava usaglašena je drugog dana interparlamentarnog sastanka Zajedničke komisije za evropske integracije parlamenta BiH i Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Albanijom, BiH, Srbijom i Crnom Gorom, na kojem iz BiH učestvuju predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac, prvi zamjenik Vesna Krstović-Spremo i članovi Ognjen Tadić i Mehmed Bradarić.