BEOGRAD - Čovjek pod imenom Dragan Dabić živi u Rumi i posjeduje ličnu kartu s podacima identičnim kao u ličnoj karti Radovana Karadžića, izjavio je juče Rasim Ljajić, predsjednik Nacionalnog tima za saradnju s Haškim tribunalom.
"Utvrdili smo da su svi podaci u ličnoj karti građanina Dragana Dabića, počev od matičnog i serijskog broja do datuma izdavanja, identični kao u ličnoj karti koju je koristio Karadžić. Te se dve lične karte razlikuju samo u fotografiji", izjavio je Ljajić.
Isprava je izdata 20. aprila 1999. u Rumi, a pravi Dragan Dabić rođen je u Han Pijesku.
"Veštačenjem lične karte i obrazaca na osnovu kojih je izdata ustanovićemo da li je u pitanju falsifikat ili je u policiji u Rumi izdat falsifikat", kazao je Ljajić.
Penzioner Dragan Dabić iz Rume kaže da nema nikakve sličnosti s Karadžićem i da mu nimalo ne prija što ga novinarske ekipe stalno opsjedaju otkako se saznalo da je haški optuženik koristio njegovo ime. Pravi Dabić je rođen 1942. godine, oženjen je, ima kćerku i sina i četvoro unučadi.
"To mi je jedina sličnost s Karadžićem. Doduše, imam brkove, ali ni nalik Radovanovim", kazao je on.
U MUP-u Srbije poručuju da će nastaviti da utvrđuju sve detalje u vezi s identitetom koji je koristio Radovan Karadžić i na koji način se domogao dokumenata.
Zoran Smajić, načelnik Policijske uprave Sremske Mitrovice, u čijoj nadležnosti je i policijska ispostava u Rumi, izjavio je da ta uprava nema nikakve veze s izdavanjem lične karte kojom se koristio haški optuženik Radovan Karadžić.
"Nemamo nikakve veze s hapšenjem Radovana Karadžića, niti bilo kakve informacije s eventualnim izdavanjem falsifikovane lične karte u Rumi", rekao je Smajić. Kako je došao do lične karte Dragana Dabića za sada još nije poznato.
Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine, kazao je da je veoma mali broj ljudi znao pravi identitet Dragana Dabića i da je očigledno da je najtraženiji haški optuženik paralelni život počeo da vodi mnogo ranije.
Gojko Vasić, načelnik Uprave Kriminalističke policije MUP-a RS, izjavio je da MUP čeka zvaničan zahtjev policije Srbije o provjeri podataka iz ličnih dokumenata koje je koristio Karadžić.
Prema dosadašnjim najavama, prvi predsjednik Republike Srpske bi mogao biti izručen Haškom tribunalu početkom iduće sedmice.
Svetozar Vujačić, njegov advokat, uporan je u namjeri da izručenje što više odloži, tako da će, kako najavljuje, večeras u 19 časova i 55 minuta, pred kraj zakonskog roka i iz pošte van Beograda, Okružnom sudu u Beogradu poslati žalbu na rješenje o ispunjenosti uslova za izručenje Karadžića Haškom sudu.
Ivana Ramić, portparol Okružnog suda izjavila je da će takav redoslijed događaja uticati na to da žalba na rješenje o izručenju Karadžića Haškom sudu bude razmatrana iduće nedjelje.
Olga Kavran, portparol Haškog tužilaštva, kazala je da se trenutno provjerava da li optužnica protiv Karadžića iz 2000. treba da se usklađuje ili mijenja.
"Optužnica protiv Karadžića sadrži 11 tačaka. Optužnica se provjerava jer su u međuvremenu odražana mnoga suđenja, pa Tužilaštvo traži eventualne nove dokaze koji su prezentovani. Ova optužnica jedna je od najtežih u Hagu, jer mu se na teret stavlja i genocid u Srebrenici i granatiranje Sarajeva", kazala je Kavranova.
Odbrana
Prema najavi Karadžićevog advokata, on će se pred Tribunalom braniti sam, ali u Haškom tužilaštvu kažu da oni to neće dozvoliti, jer je pravni sistem koji koristi Haški tribunal izuzetno komplikovan, posebno za nekoga ko nije pravnik.
Ipak, konačnu odluku o tome donosi Sudsko vijeće, koje je do sada napravilo izuzetke u slučaju Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja.
Branilac Radovana Karadžića Svetozar Vujačić izjavio je da će Karadžiću u odbrani pred Tribunalom pomagati dva tima iz Srbije - stručni i pravni.
On je precizirao da će se u stručnom timu nalaziti profesor Pravnog fakulteta Kosta Čavoški, Smilja Avramov i Milivoje - Bata Ivanišević. U pravnom timu, osim Svetozara Vujačića, najvjerovatnije će biti Toma Fila i Goran Petronijević.
Vujačić je najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv NN osoba zbog "kidnapovanja i nezakonitog držanja Karadžića od 18. do 21. jula".