SARAJEVO - Većina institucija u BiH izradila je pravilnike o prijavljivanju korupcije i zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, a kojima je definisano kako i na koji način prijaviti koruptivne radnje u određenoj instituciji.
Obaveza donošenja ovih pravilnika, koji se uglavnom odnose na zaposlene u određenoj instituciji proistekla je iz Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH, a obrazac za prijavu korupcije može biti preuzet na većini veb stranica ministarstava, agencija i institucija BiH ili dostavljanjem prijava u sjedište ministarstava.
"Svaku primljenu prijavu, podatke navedene u prijavi kao i identitet lica koje je podnijelo prijavu dužni su tretirati kao službenu tajnu", navedeno je u Pravilniku o internom prijavljivanju korupcije i zaštiti lica koje prijavi korupciju u Ministarstvu finansija i trezora BiH.
U ovom ministarstvu kažu da je Pravilnikom definisano da će rukovodilac ove institucije imenovati i komisiju za prijem i evidenciju prijava korupcije i nepravilnosti koja će u roku od 15 dana od dana podnošenja prijave morati odgovoriti podnosiocu prijave u vezi sa odbacivanjem, rješavanjem ili u vezi s konačnim rokom potrebnim za zaključivanje slučaja.
Pravilnik o internom prijavljivanju korupcije i zaštiti lica koja prijavljuju korupciju donio je i Bariša Čolak, ministar pravde BiH, ali za razliku od većine institucija u ovom ministarstvu kažu da sadržaj ovog pravilnika nije dostupan osobama koje nisu zaposlene u ministarstvu.
U Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije nismo uspjeli dobiti komentar kada je u pitanju primjena Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju kao ni podatak da li je u 100 dana od kada je zakon na snazi bilo zahtjeva za dodjeljivanje statusa uzbunjivača.